Koja je neustrašiva Talijanka svezanih očiju prešla slapove Niagare na uskom užetu? O čemu su Englezi šesnaestog stoljeća pričali kad su spominjali “jahanje zmaja”? Što je to katabaza? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. U Engleskoj šesnaestog stoljeća, korišteni su brojni eufemizmi za seks, a neki od njih bili su poprilično slikoviti. “Spojene iznutrice”, “horizontalno osvježenje” i “jahanje zmaja” samo su neki od primjera.
2. Motiv katabaze prisutan je u brojnim mitovima i religijama. Ovaj pojam sa starogrčkog se prevodi kao silazak u podzemlje, a najčešće se odnosi na junaka/božanstvo koje se spušta u carstvo mrtvih te se iz njega vraća, katkad s voljenom osobom a katkad s uzvišenim znanjem. Primjerice, u grčkoj mitologiji Orfej ulazi u strašni Had kako bi vratio Euridiku u svijet živih, Dioniz kako bi spasio majku Semelu, a Eneja kako bi razgovarao s pokojnim ocem. Tezej i Piritoj pokušavaju pak oteti božicu smrti Perzefonu, a Heraklo ondje silazi kako bi spasio Tezeja. Na to opasno putovanje odlazi i naslovni junak “Odiseje”. U sumerskom epu “Gilgameš”, u podzemlje silazi div Enkidu, kako bi sreo besmrtnog junaka Utnapištima, a u finskom narodnom epu “Kalevala” junaka Lemminkäinena iz strašne Tuonele (pakla) spašava majka. Ovaj motiv javlja se i u kršćanstvu, kad Isus silazi nad pakao, te u hinduizmu, kad u carstvo smrti Naraku hrabro kroči car Judhišthira.
3. Čuvena talijanska ekvilibristica Maria Spelterini (1853. – 1912.) zapamćena je kao jedina žena koja je prešla slapove Niagare održavajući ravnotežu na konopcu (na slici!). Pogibeljni podvig izvela je 8. srpnja 1876. godine, hodajući po uskom užetu, a nekoliko dana kasnije svoju je točku dodatno otežala, privezavši si za noge košare pune bresaka. To joj nije bilo dovoljno pa je istu akciju ponovila s povezom na očima – dvaput!
4. U eri nijemog filma, Jackie Coogan (1914. – 1984.) postao je jedna od prvih dječjih zvijezda američke kinematografije. Do osamnaeste godine, zaradio je oko četiri milijuna dolara, a kad je htio podići svoj novac, shvatio je da ga je njegova majka potrošila. “Svaki cent koji dijete zaradi do dvadeset prvog rođendana pripada njegovim roditeljima”, izjavila je za medije ova rastrošna i sebična žena. U spomen na taj slučaj, zakon iz 1939. godine, koji je regulirao plaće dječjih glumaca, nazvan je “Cooganovim zakonom”. Zanimljivo, glumac je tijekom Drugoga svjetskog rata je sudjelovao u Burmanskoj kampanji kao pilot transportnog aviona, prevozeći britanske trupe iza japanskih linija.
5. Životni vijek konja iznosi između dvadeset pet i trideset godina, no Marengo, arapski pastuh na kojem je jahao vojskovođa Napoleon Bonaparte (1769. – 1821.), doživio je duboku starost od trideset osam godina, premda je tijekom vojne “karijere” ranjen čak osam puta. Slavni četveronožac nazvan je prema Bitki kod Marenga 1800. godine, koja je označila važnu pobjedu Francuske nad Austrijom.
6. Belgijac John Joseph Merlin (1735. – 1803.) bio je uistinu osebujna osoba. Član masonske lože te izrađivač satova i glazbenih instrumenata, ujedno je slovio za neumorna izumitelja. Njegove kreacije bile su ekstravagantne poput njega samog: “Srebrni labud” je, primjerice, bio križanac sata i glazbene kutije, u obliku gigantskog labuda. Najveću senzaciju izazvale su Merlinove koturaljke. Taj izum je odlučio promovirati na vlastitim nogama, tijekom jedne kostimirane zabave. Kako bi ostavio dojam na okupljene dame, u plesnu dvoranu se graciozno otklizao na njima, istodobno svirajući violinu. Nije prošlo dobro: zabio se u golemo ogledalo te razbio njega, violinu i vlastitu glavu.
7. Edward de Vere, grof od Oxforda (1550. – 1604.), bio je jedan od omiljenih dvorjanina engleske kraljice Elizabete I. Premda je silno držao do etikete, jednom mu se dogodilo da je pustio vjetar u kraljičinu prisutstvu. Tankoćutni plemić bio je toliko posramljen da je napustio domovinu, u koju se vratio tek nakon sedam godina!
Piše: Lucija Kapural
