Pri spomenu davno izumrlih životinja, mnogima će napamet pasti tiranosauri, pterosauri, velociraptori, sabljozubi tigrovi ili vunasti mamuti. Za razliku od spomenutih pripadnika prapovijesne faune, koji su postali svojevrsne zvijezde paleontologije, prije mnogo milijuna godina živjela su i bića za koja možda niste čuli, ali zbog svoje neobične anatomije i životnih navika zaslužuju spomen. Evo nekoliko primjera!
1. Eorhynchochelys sinensis, kornjača koja je na području današnje Kine živjela prije više od dvije stotine milijuna godina, nije imala oklop. Ovo stvorenje bilo je dugačko gotovo dva metra, imalo je neobično tijelo u obliku diska i dugačak rep, a prednji dio njegovih “ralja” pretvorio se u oštar kljun. Znanstvenici pretpostavljaju da je “prakornjača” živjela u plićacima, kopajući po mulju u potrazi za hranom.
2. Prije dvije godine, znanstvenici su otkrili novu vrstu letećih dinosaura, koja je svojim izgledom podsjećala na šišmiše. Nazvana Ambopteryx longibrachium, neobičnim membranskim krilima mahala je prije 163 milijuna godina. Budući da su ista bila zakržljala, životinja je mogla letjeti tek na kratkim udaljenostima. Bila je veličine goluba, a vjerojatno se penjala po stablima kao neka mala, jeziva vjeverica, a potom lebjela s grane na granu.
3. Zhenbing She, znanstvenik s Kineskog sveučilišta za geoznanost u Wuhanu, u sedimentnim naslagama na jugu zemlje pronašao je najstariji životinjski organizam na planetu. Tzv. Sheova životinjica, stvorenje manje od milimetra, živjelo je prije 600 milijuna godina. Tek pod mikroskopom vidljivi su detalji njezina tijela: mišićno tkivo, živčane stanice i trepetljike, odnosno strukture koje upućuju na zaključak da se radi o životinji iz skupine rebraša. Njihova posebnost jest probavni sustav, s otvorom za hranjenje na jednoj te onim za izbacivanje otpada na drugoj strani. To je, spekuliraju znanstvenici, ovim praživotinjama omogućilo opstanak, budući da su mogle istodobno jesti i izbacivati izmet.
4. U jugozapadnoj Kini, u pokrajini Qijiang, otkrivena je uistinu neobična vrsta dinosaura. Petnaest metara dugačak gmaz, koji je živio prije više od 160 milijuna godina, podsjećao je na zmajeve iz pučkih legendi: vrat mu je bio toliko dugačak da je zauzimao više od polovice tijela, a uz to prekriven nekom vrstom rožnate krijeste. Usporedbe radi, dinosauri iz porodice sauropoda, poput brontosaura, imaju vratove dugačke koliko i trećina tijela. Primijetivši sličnost s mitološkim čudovištem, lokalni seljaci nadjenuli su mu ime Qijianglong, odnosno “zmaj od Qijianga”.
5. Prije šezdeset milijuna godina, dok su drugdje dominirali dinosauri, Saharom su vladali golemi krokodili. Bili su, blago rečeno, neobična družina. Strašni gmaz Kaprosuchus u ustima je imao tri para prenaglašenih očnjaka sličnih kljovama. Ništa mu nije moglo uteći kad bi mu se nad plijenom zaključale čeljusti, a opasnim ga je činila i činjenica da je bio iznimno brz i okretan trkač, što je rijetkost za hladnokrvne gmazove. Vegetarijanskog “menija” držao se psoglavi krokodil, dok je njegov štakorasti “kolega” donjim sjekutićima prekopavao tlo. Najneobičniji je bio Laganosuchus, palačinkasti krokodil – na tijelu od šest metara imao je metar dugačku plosnatu glavu i čeljust s vrlo sitnim zubima. U lovu se ne bi “oznojio”: samo bi razjapio čeljusti te čekao da plijen u njih “ušeta”!
6. Kad je, davne 1958. godine, u Illinoisu otkopao ostatke neobične životinje, kolekcionar fosila Francis Tully pojma nije imao da je pokrenuo jednu od najvećih zagonetki u povijesti paleontologije. Kojoj vrsti pripada Tullimonstrum gregarium (na slici!), stvorenje nazvano po njemu, znanstvenici nisu uspjeli dokučiti ni nakon više od šest desetljeća. Štoviše, ne znaju čak ni je li “Tullyjevo čudovište”, koje ne podsjeća niti na jedno poznato stvorenje na našem planetu, kralježnjak (poput sisavaca, ptica, gmazova i riba) ili beskralježnjak (poput, primjerice, kukaca, rakova i glavonožaca). Ono što se zna jest da je u estuarijima današnjeg Illinoisa živio prije tri stotine milijuna godina. Tijela oblikovanog poput torpeda, imao je oči smještene na na ticalima te tanku surlu s čeljusti prepunom oštrih zuba.
7. Godine 1994. u kanadskoj pokrajini Britanskoj Kolumbiji pronađen je drevni crv. Živio je prije pet stotina milijuna godina, dakle prije nego što su dinosauri počeli hodati Zemljom. Ovatiovermis cribatus, kako je životinja nazvana, imao je “golo” tijelo – ono bez zaštitnog oklopa – te mnoštvo bodljikavih nožica. Dok se onima stražnjim čvrsto držao za podlogu, prednjima je hvatao plijen, najvjerojatnije planktone. Podizao ih je i spuštao kao da nekome daje ovacije, što je inspiriralo njegov naziv. Majušna životinja, tek nešto veća od ljudskog palca, daleki je rođak današnjih člankonožaca, baršunastih crva i dugoživaca.
Piše: Lucija Kapural
