Jeste li čuli za dr. James Nootha i dr. Jean-Louisa Aliberta? Je li rak zarazan? Pitanje što je rak, već dugo muči liječnike. Iako se obično povezuje s izraslinama, kao i kod svake bolesti postoje i strahovi da je on zarazan. Neki znanstvenici su odlučili to provjeriti.
Hrabri eksperimenti
Dio ljudi svoj posao odrađuju kao svakodnevnu patnju koja se ponavlja i dana u dan dok drugi žive samo da bi radili, pa od posla nemaju vremena za privatan život. Među takve kojima je posao strast ulazio je i dr. James Nooth koji je stavio život na kocku kako bi se uvjerio je li rak zarazan. Nooth je radio kao kirurg u poznatom engleskom Bathu u drugoj polovici 18. stoljeća. Specijalizirao se za kirurgiju dojki te je pratio slučajeve raka, nastojeći skupiti što je više moguće podataka o ovoj bolesti. Godine 1777. si je u nekoliko navrata implantirao od raka oboljelo tkivo u svoju podlakticu kako bi provjeri je li rak zarazan. Unatoč manjim oteklinama, rane su savršeno zacijelile i on nije dobio rak.
Francuski dermatolog dr. Jean-Louis Alibert, bio je liječnik više kraljeva (Luja XVIII. i Karla X.), koji je dobio plemićku titulu, ali je unatoč slavi ostao do kraja predan liječnik i eksperimentator. On je poput Nootha eksperimentirao te si je ubrizgao stanice raka žene koja je imala rak dojke, ne bi li iz prve ruke saznao je li rak zarazan. Osim manje upale ništa mu se strašnije nije dogodilo.
Nimalo optimistične prognoze
Rak nije zarazna bolest i događa se kada se pojavi greška u stanicama, koje počinju nekontrolirano bujati. Puno je nepoznanica u njegovom nastajanju. Vjerojatno postoji više čimbenika koji utječu na pojavu raka koji je izuzetno čest i čini se da je sve češći. Danas se nimalo optimistično očekuje da je će jedna od tri žene dobiti rak dok je kod muškaraca ta mogućnost veća te se smatra da će čak jedan od dva muškarca oboljeti od te bolesti.
Rijetke okolnosti prijenosa
No, ipak postoje rijetke okolnosti u kojima se rak može prenijeti na drugu osobu. Bilo je rijetkih slučajeva u kojima je trudnica s metastaziranim rakom prenijela bolest na dijete. Obično posteljica sprečava da oboljele stanice pređu na dijete, ali se može dogoditi prijenos što pak ovisi o vrsti raka i drugim čimbenicima. Bilo je i okolnosti u koma su se kirurzi, zbog ozljeda tijekom operacije bolesnog tkiva, zarazili tumorskim stanicama. No, obično imunološki sustav osobe koja dođe u kontakt sa oboljelim stanicama odradi svoju zaštitnu ulogu.
Uočeno je da neke obitelji učestalo imaju u svom spektru oboljele od raka, što je posljedica genetske predispozicije, no takve ljude bi trebalo pratiti na klinikama za genetiku kako bi se što više educirali o svojim sklonostima i mogućnostima da se izbjegne nastanak ove opasne bolesti.
Doduše neki virusi poput HIV-a, Humano papilom virusa (HPV) i hepatitisa C povezani su s određenim vrstama karcionoma. Tako virus HPV-a može dovesti do raka vrata maternice, ali i nekih drugih. Ukoliko netko ima rak nema razloga za strah od zaraze, sve što možete je biti nečija podrška jer i sami sutra možete naći u sličnoj poziciji.
Piše: Sonja Kirchhoffer
