U gustim šumama Bavarske, znanstvenici su pronašli fosilne ostatke drevnog majmuna. Novootkrivena vrsta, nazvana Danuvius guggenmosi – po keltskome riječnom božanstvu Danuviju te otkrivaču Sigulfu Guggenmosu – ovo je područje nastanjivala prije više od jedanaest milijuna godina.
Posebno zanimljivo je otkriće da su se ovi majmuni kretali kao nijedno drugo stvorenje na planetu. Imali su, naime, noge gotovo identične onima ljudskim, dok su im ruke bile kao u današnjih orangutana – snažne i dugačke, pogodne za veranje po drveću. Ta spoznaja bacila je novo svjetlo na teoriju o tome kako su naši preci, u procesu evolucije, naučili hodati na dvije noge.
Otprije je poznato da je ključna osobina koja razlikuje ljude od naših najbližih živućih rođaka, velikih majmuna, upravo uspravno hodanje. Ovaj dvopedalni stav nam je omogućio da oslobodimo ruke za upotrebu alata, što je pak pomoglo čovječanstvu da se proširi diljem planeta. Mnogo je toga, međutim, bilo nejasno po pitanju podrijetla kretanja hominida, porodice koja uključuje ljude i njihove srodnike. Zahvaljujući otkriću nove vrste, s potpuno očuvanim kostima udova, znanstvenici mogu proširiti ranije uvide.
“Danuvius je čovjek i majmun u jednom”, objašnjava paleontologinja Madelaine Böhme. Kako se kretao? Izdužene ruke sugeriraju da je mogao visjeti s drveća, poput velikih majmuna, s time da je imao slabije kosti prstiju. Za razliku od ostalih velikih majmuna, koji za vrijeme hodanja dlanove i stopala drže na zemlji, nije favorizirao ni ruke ni noge pri kretanju, već ih je upotrebljavao podjednako.
Piše: Lucija Kapural
