Skok s motkom, disciplina koja podrazumijeva upotrebu savitljive motke kako bi se preskočila letvica postavljena na što većoj visini, vrlo je star sport. Većina povjesničara slaže se da je nastao u antičkoj Grčkoj, a inačice ove igre poznavali su i Krećani te Kelti. Službenom atletskom disciplinom postaje 1812. godine, u vrijeme održavanja prvih atletskih susreta u Engleskoj, a od 1896. je dio olimpijskog programa. Svjetski rekord u muškoj konkurenciji 2014. je postavio Renaud Lavillenie, iz prvog pokušaja preskočivši 6.16 metara, čime je oborio dugovječni i, kako se pričalo, nedostižni rekord Sergeja Bubke. Svjetski rekorder među ženama jest velika Jelena Isinbajeva, koja je 2008. godine u Zürichu skočila 5.06 metara. Amerikanku Alison Stokke mnogi su nazivali nasljednicom spomenute Ruskinje, predviđajući joj blistavu karijeru. Nažalost, nakon niza uspjeha, ni kriva ni dužna našla se u srcu jednog od najružnijih skandala u sportskoj povijesti. Jedina njena “krivica” bila je u tome što joj je, osim talenta, majčica priroda podarila nesvakidašnju ljepotu. U njnom slučaju, ljepota se pokazala prokletstvom.
Stokke je rođena prije trideset dvije godine u Newport Beachu u Kaliforniji, kao najmlađe i jedino žensko dijete u obitelji odvjetnika i ekonomistice. Odmalena je pokazivala veliki dar za sport: punih deset godina uspješno se bavila gimnastikom, da bi se kao srednjoškolka u potpunosti posvetila skakanju s motkom. S nepunih petnaest, oduševila je ljubitelje američke atletike: doslovce je pomela konkurenciju na državom natjecanju u Kaliforniji, postavivši nacionalni rekord. Osvojivši Ameriku, krenula je preko “velike bare”, u obračun sa zvijezdama poput neprikosnovene Isinbajeve.
Nije se stigla ni adaptirati na novu sredinu kad je uslijedio prvi veliki šok u njenom životu. Na jednom treningu, s velike visine je pala na beton. Noga joj je bila slomljena na više mjesta, što je dobrano unazadilo njenu karijeru. Zahvaljujući izuzetnoj snazi volje, uspjela se vratiti na atletsku stazu, a novom serijom pobjeda potvrdila je velika očekivanja koja su sportski znalci imali od nje.
Skromna i jednostavna, u potpunosti posvećena profesionalnim izazovima, mlada djevojka kao da nije ni bila svjesna svojih draži. S visinom od metar i sedamdeset pet centimetara, dugih nogu i ženstvenih oblina, bila je sličnija manekenki nego sportašici, a savršeno lice maslinaste puti, krupne bademaste oči i pune usne dodatno su naglašavale taj dojam. Na atletskom mitingu u New Yorku 2007. godine, ležerno je popravljala kosu spremajući se za skok, nesvjesna činjenice da je u tom trenutku netko iz gledališta slika. Ta će je fotografija proganjati dugi niz godina i uvelike joj zagorčati život.
Ne znajući da je riječ o maloljetnici, sedamnaestogodišnjakinji, neki je blogger stavio njenu sliku na internet, uz vulgaran komentar. Djevojka, ranije poznata samo ljubiteljima atletike, našla se u središtu neželjene pažnje. Tisuće i tisuće poruka dočekale su je na njenoj MySpace stranici, od čega je većina bila lascivnog karaktera, a forumi su se užarili od diskusija o njenim tjelesnim dražima. A onda su krenuli telefonski pozivi… Sirota sportašica u početku je trpjela u tišini, da bi, nakon što su je i na ulici počeli maltretirati, ispričala sve roditeljima. Ovi su uspjeli maknuti s interneta Allisonin lažni Facebook profil, ali se broj novih stranica širio poput požara. “Osjećala sam se poniženo, nemoćno i izloženo. Tolike sam godine naporno trenirala, a nikoga za to nije bilo briga. Svi su me gledali samo kao komad mesa”, prisjeća se.
Neželjena internetska “slava” pratila ju je godinama, a činjenica da bi se uz stazu načičkali fotografi svaki put kad se natjecala itekako su se odrazili na njenu psihu. Premda je nastavila skakati sve do 2017. godine, pa čak i ostvarila lijepe rezultate, bilo je to vrlo daleko od davnih optimističnih predviđanja i njenih snova. Objesivši motku o klin, diplomirala je na University of California i postala fitness model, a bračnu sreću pronašla je s američkim igračem golfa Rickom Fowlerom.
Piše: Lucija Kapural
