Ledeni čovjek – postavio brojne svjetske rekorde, pa i onaj u stajanju u ledu

Wim Hof. Fotografija: Wikipedia

Da morate birati između hladnoće i vrućine ne znamo što biste izabrali, ali znamo što bi učinio Wim Hof. Ovog nizozemskog motivacijskog govornika i ekstremnog sportaša nazivaju i Ledenim čovjekom, i to ne bez razloga.

Medicinski fenomen ili pak samo tehnika

Wim Hof je oborio brojne rekorde vezane uz izlaganja niskim temperaturama, pa je tako između ostalog oborio rekord u trčanju polumaratona na području Arktičkog kruga, ronjenja ispod leda, penjanja na najviše planine svijeta u kratkim hlačicama, stajanju u ledu odnosno kontejneru s ledenim kockicama – u kojem je izdržao punih 112 minuta i brojne druge. Ako je suditi prema njegovoj stranici ukupno je postavio devedeset i jedan Guinnessov svjetski rekord. Zbog tih postignuća mnogi ga tretiraju svojevrsnim medicinskim fenomenom. On to odbacuje i navodi da je ovdje riječ o tehnici koju naziva svojim imenom, a koja kombinira disanje i meditaciju.

Početak eksperimentiranja

Prve eksperimente s hladnoćom napravio je još kao sedamnaestogodišnjak kada je odjednom osjetio poriv da se okupa u poluzaleđenom kanalu u Beatrix parku odnosno gradskom parku u Amsterdamu. Kaže da je poslušao svoj osjećaj i to je kupanje u ledenoj vodi ponovio više puta kroz godine. Kada si je njegova prva žena, koja je bolovala od shizofrenije, oduzela život 1995. odlučio je popularizirati svoju metodu. U tome nije imao previše uspjeha dok ga televizijske ekipe nisu snimile kako spašava čovjeka koji je propao kroz led. Ubrzo je počeo puniti novinske stupce svojim avanturama, a tada je dobio i nadimak “Ledeni čovjek”.


Znanost dala svoju potvrdu

Prvo istraživanje njegovih sposobnosti započelo je na Sveučilištu Radboud 2011. godine, a to je bilo samo jedno u nizu onih koja će uslijediti. Iako su rezultati prvog istraživanja bili nezadovoljavajući, ona kasnija su potvrdila učinkovitost ove metode. Pokazalo se da Hofin način disanja prilikom uranjanja u hladnu vodu kontrolira reakciju organizma na stres. Drugim riječima pokazao je da se na autonomni živčani sustav može namjerno utjecati što je do tada bila nepoznanica. Studija koja je provedena 2014. utvrdila je da sljedbenici Hofove metode imaju koristi od njezine primjene jer do određene granice svjesno mogu utjecati na stanje svog organizma. Ovom metodom njegovi su sljedbenici u eksperimentu uspjeli pod kontrolu staviti endotoksin koji im je tom prigodom ubrizgan u tijelo. Endotoksin izaziva simptome nalik gripi, kao i mučninu, ali na njih nije djelovao ili je djelovao izuzetno slabo. Ova spoznaja ukazala je da možemo donekle svjesno kontrolirati svoj imunološki sustav.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari