Mississippi u plamenu: Članovi Ku Klux Klana na brutalan su način smaknuli trojicu boraca za građanska prava – jednog od njih su mučili i kastrirali!

Segregacija je riječ koja ima točno određeno značenje odvajanja odnosno isključivosti, a koja se koristi u različitim područjima poput rase, vjere, rodnih odnosa, ali i u drugim inačicama. Iako svijet postaje u globalu liberalnije mjesto svakodnevno smo svjedoci raznih oblika segregacije. Danas smo sve više svjedoci uspostavljanja distance između bogatih i siromašnih, ali i drugih oblika isključivosti bazirane na različitim osnovana. U ovom slučaju “vratit” ćemo se u 60-godine prošlog stoljeća i rasnu segregaciju na jugu SAD-a. Godine 1964. trojica boraca za rasnu ravnopravnost nestala su u američkoj saveznoj državi Mississippi. Riječ je o dvojici mladih Židova iz New Yorka, Michaelu Schwerneru(24) i Andrewu Goodmanu (20), bijelcima koji su doputovali u Mississippi kao pripadni organizacije nazvane “Kongres za rasnu ravnopravnost” (The Congress of Racial Equality). Spomenuta dvojica su bili volonteri koji su imali zadatak osnivanja tzv. Škola slobode u Mississippiju. Treći nestali muškarac bio je Afroamerikanac James Chaney (21), iz grada Meridiana u američkoj saveznoj državi Mississippi, koji im se, u međuvremenu, pridružio. Njihov je nestanak doveo do mobilizacije velikog broja FBI-jevih agenata.

Organizacija linča

Dolazak ove trojice odmah je probudio neprijateljstvo pripadnika Ku Klux Klana jer su se došljaci, između ostalog, zalagali za pravo glasovanja Afroamerikanaca. Vrlo brzo je Michale Schwerner dobio od jednog pripadnika Klana poruku da će uskoro biti eliminiran. Da su pripadnici Klana ozbiljni, pokazali su vrlo brzo kada je dvadesetak njihovih naoružanih pripadnika, jedne lipanjske večeri došlo u afroameričku crkvu u okrug Neshoba u kojoj su, u međuvremenu, došljaci osnovani CORE-ovu slobodnu školu. Pripadnici Klana tražili su došljake, a kako ih nisu našli svoj su bijes usmjerili na prisutne Afroamerikance te su na kraju krajeva zapalili i samu crkvu. Kada su se nakon nekoliko dana po paljenju crkve ova trojica vratila u ruralni Neshobu, zamjenik šerifa okruga, Cecil Price ih u dogovoru s Klanom pritvara zbog “prebrze” vožnje. U zatvoru trojica mladića provode nekoliko sati koji su bili dovoljno da pripadnici Klana organiziraju njihovu likvidaciju. Tijekom boravka u zatvoru nije im bilo dozvoljeno telefoniranje, tako da su bili odsječni od svijeta. Nakon puštanja sve je išlo po planu Klana te su uhvaćeni i strijeljani, a prema pojedinim navodima Chaney je prije smrti mučen i kastriran.

Agenti izloženi svakodnevnim prijetnjama


U istragu je nakon toga uključeno čak 200 FBI agenata. Tragajući za trojicom muškaraca, pronađena su tijela još osam Afroamerikanaca. Tijela trojice nestalih muškaraca pronađena su tek početkom kolovoza u zemljanoj brani koja se u to vrijeme gradila, u blizini Philadelphije. Vrlo brzo su identificirani krivci, ali ih država Mississippi nije uhitila. Agenti koji su sudjelovali na slučaju kažu da su bili izloženi svakodnevnim prijetnjama. Stalno su morali biti na oprezu tako da su redovito provjeravali je li im ispod automobila ili pod haubom postavljen eksploziv. Nadodaju da su i u poštanskim sandučićima znali nalaziti zmije. Njihov posao je bio ispunjen brojnim teškoćama jer je, između ostalog, bilo teško nagovoriti ljude na svjedočenje na sudu nakon kojega bi se morali vratili u rasistički nastrojenu zajednicu. Mississippi je u to vrijeme bio jedno od središa aktivnosti ove terorističke organizacije. U srpnju FBI otvorio je svoj ured u unajmljenoj zgradi banke u centru Jacksona.

Podizanje optužnice i suđenje

Američko Ministarstvo pravosuđa uspjelo je podići nakon niza napora optužnice protiv devetnaest muškaraca, uključujući zamjenika šerifa Pricea zbog kršenja građanski prava. Suđenje je počelo tek nakon tri godine zbog pravnih prepucavanja. Suđenjem u Jacksonu je predsjedao segregacionistički nastrojen američki okružni sudac William Cox koji je pod pritiskom saveznih vlastio 1967., proglasio krivim sedmoricu optuženika. Devetero ih je oslobođeno, a među njima je bio i Edgar Ray Killen protiv kojega je optužba odbačena jer je bio baptistički propovjednik. Osuđeni muškarci su dobili zatvorske kazne u trajanju između 3 i 10 godina. Nakon izricanja presude nisu pokazali kajanje, a niti jedan od osuđenika u zatvoru nije proveo više od 6 godina

Ponovno otvaranje slučaja

Dvadeset godina kasnije nagrađivani istraživački novinar Jerry Mitchell, iz Jacksona u Mississippiju je pomogao u podizanju nove optužnice, pronašao nove svjedoke i vršio pritisak na državu da nešto poduzme glede ovog slučaja koji je već padao u zaborav. U tom razdoblju uspjeli su nagovoriti ranije oslobođenoga Edgara Rayana Killena na intervju u kojem je ovaj pokazao da je zadržavao svoja prethodna rasistička stajališta, ali i da je unatoč svojim poznim godinama još uvijek lucidan. Nakon toga uslijedilo je lobiranje u Kongresu SAD-a za ponovno otvaranje slučaja, a pozornost je umjerena na aktiviranje medija. Slučaj je ponovno otvoren 1999. godina, a na njemu se ponovno sudilo samo Edgaru Rayanu Killenu. On je oslobođen direktnih optužbi za ubojstvo, ali je proglašen krivim za regrutiranje naoružanih ljudi koji su ubili skupinu boraca za ljudska prava. Samuel Bowers kao Veliki čarobnjak unutar Klana naredio je njihova ubojstva, no on je u to vrijeme već služio doživotnu zatvorsku kaznu za teroristički čin u kojem je ubio borca za civilna prava Vernona Dahmera 1966. godine. Killen ne samo da je organizirao njihovu likvidaciju već i i unajmio buldožer kako bi uklonio njihova tijela pri čemu se hvalio da ih je dobro “zbrinuo”. Kako zakon ne smatra dob ograničavajućim faktorom u osudi za počinjen zločin izrečena mu je maksimalna kazna od 60 godina zatvora. Osuđen je 2005. godine, a preminuo je u zatvoru 2018.

Zakon o građanskim pravima 

Prema ovom slučaju snimljen je i poznati film pod nazivom “Mississippi u plamenu” (Mississippi Burning) koji je izveden iz naziva FBI-ve istrage koja je nazvana MIBURN, kao kratica za Mississippi Burning. Slučaj je privukao ogromnu nacionalnu pozornost i pomogao usvajanju značajnog zakona o građanskim pravima kojim je okončana barem formalna segregacija na javnim mjestima i zabranjena diskriminacija što se smatra jednim od velikih postignuća boraca pokreta za građanska prava. FBI-jev ured je nakon toga nastavio s radom u Jacksonu kako bi se uspostavio red i zakon u ovoj američkoj saveznoj državi. Unatoč svemu tome Klan i danas postoji s tim da se nekoć jedinstvena organizacija raspala na samostalne ćelije koje i dalje djelujue tvrdoglavo se zalažući za “nadmoćnost bijele rase”.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari