Kosti strave: Fosile praživotinja antički Grci su smatrali – ostacima divova!

Fotografija: FossilEra.com

Zašto je kroket izgubio status olimpijskog sporta? Kako se objašnjava velika rasprostranjenost divova u grčkoj mitologiji? Gdje i kada je zapravo stvorena giljotina? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!

1. Justinijan II., bizantski car u dva “mandata” (od 685. do 695. te od 705. do 711.), u povijesti je zapamćen pod nadimkom “Beznosni”. Dobio ga je zahvaljujući uzurpatoru Leonciju, izdajniku koji ga je 695. godine zbacio s trona, prethodno mu odsjekavši nos. Osveta je bila strašna koliko i pravedna. Uz pomoć nekadašnjih neprijatelja, bugarske vojske, Justinijan je 705. godine umarširao na svoj stari dvor. Ponovno je okrunjen, a ispod prijestolja, kao podmetač za noge, podanici su mu prostrli krvavog Leoncija. Potonjem je odrezan nos, a Justinijan je dao naputak da se taj postupak izvede što sporije!

2. Jeste li se ikad pitali zašto divovi imaju tako važnu ulogu u grčkoj mitologiji? Za to su, vjerovali ili ne, zaslužni – fosili! Antički Grci smatrali su, naime, da imaju dokaz egzistencije giganata, a radilo se o golemim kostima i lubanjama koje su pronalazili diljem svoje domovine. Danas znamo da su pripadale vunastim mamutima i ostalim izumrlim životinjskim vrstama iz prapovijesti.

3. Kroket, sportska igra drvenim batom i kuglom u kojoj pojedinci, parovi ili ekipe nastoje sa što manje udaraca protjerati kuglu kroz vratašca raspoređena po travnatom igralištu, igrala se još u sedamnaestom stoljeću u Francuskoj, a polovicom devetnaestog stoljeća postala je vrlo popularna u Engleskoj. Na početku dvadesetog stoljeća, kroket je bio na programu Olimpijskih igara. Status olimpijskog sporta je izgubio zato što je na Igrama 1900. godine u publici bio prisutan – samo jedan gledatelj!

4. Otvaranjem brzojavnog ureda u Zagrebu, uspostavljena je prva telekomunikacijska veza Hrvatske s ostatkom svijeta. Postavljanje telegrafske žice koja je vodila do Zagreba započelo je 1850. godine. Banski namjesnik Lentulaj obavijestio je bana Jelačića o funkcioniranju telegrafa riječima “Telegraf je u redu”, koje su Morseovim kodom poslane iz Zagreba u Beč. Ban je iz Beča uzvratio kratkom porukom: “S radostju sam primio viest”.


5. Giljotina, naprava koja se od 1792. sve do 1977. godine u Francuskoj upotrebljavala za izvršenje smrtne kazne odsijecanjem glave, u Italiji je bila poznata već u šesnaestom stoljeću, a koristila se za pogubljenje plemića. Njezin se pronalazak netočno pripisuje liječniku Josephu Guillotinu, koji ju je – tražeći za Francuske revolucije smrtnu kaznu koja bi bila jednaka za sve bez obzira na podrijetlo, brza i bezbolna – predložio Narodnoj skupštini.

6. Pisaći stol majstora strave Edgara Allana Poea (1809. – 1849.) na aukciji je kupio slavni iluzionist Harry Houdini. Premda je za njega “pljunuo” pravo bogatstvo, bezbrižno ga je koristio pri izvođenju niza trikova.

7. Duže od tri desetljeća, Kanada i Danska sukobljavale su se oko kontrole nad neplodnim i nenaseljenim otočićem u blizini Grenlanda – Hansovim otokom. U njihovim svađama bilo je mnogo humora: kad god bi delegacija jedne od zemalja posjetila otok veličine 1.3 četvorna kilometra, na njemu bi ostavila bocu svoga nacionalnog pića!

Piše: Lucija Kapural

Komentari