Kolosalni podbačaj u Africi: Kako su europski kolonizatori pokušali pripitomiti zebre

Francuski prirodoslovac Georges Louis Leclerc de Buffon (1707. – 1788.) nedvojbeno je bio mudar čovjek. Učenik velikog Descartesa, kao dvadesetšestogodišnjak postaje članom Akademije znanosti, a do kraja života uspio je napisati trideset šest svezaka svoga golema enciklopedijskog djela “Povijest prirode”, koje je izvršilo snažan utjecaj na Darwina. Unatoč tome, bio je jedan od prvih koji su došli na bizarnu ideju o pripitomljavanju zebra.

Koncem devetnaestog stoljeća, europski kolonizatori u Africi Buffonovu teoriju odlučili su iskušati u praksi. Naime, mazge i konji dovedeni sa Starog kontinenta teško su se privikavali na klimatske prilike u novoj domovini, a uz to su bili iznimno podložni tropskim bolestima, pa su kolonizatori njihove poslove, poput vuče kola, naumili prebaciti na ove dražesne crno-bijele neparnoprstaše. Prije toga ih je, dakako, trebalo dresirati, što se pokazalo kao kolosalni podbačaj.

Za razliku od konja, koji su mirni i prijateljski nastrojeni prema ljudima, zebre čitav život provode u stanju pojačana opreza – nikakvo čudo, znamo li da na njih vreba niz predatora, poput lavova, tigrova, geparda, hijena i krokodila. Osim toga, kad se osjete životno ugroženima, vrlo su agresivne: zabilježeni su čak slučajevi da su ove 450 kilograma teške životinje znale ubiti lava jednim jedinim trzajem kopita. Drugim riječima, lakše je nagovoriti militantnog vegana da smaže veliku porciju ćevapa nego ih pripitomiti.

Unatoč lomovima zuba i ekstremiteta, njemački dreseri bili su uporni, pa su manji broj zebri naučili pokojem triku. Kako ih nisu uspjeli pretvoriti u radne životinje, odlučili su od njih napraviti neku vrstu cirkuske atrakcije. Koncem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća, ove egzotične životinje postaju stanovnici europskih zooloških vrtova, a u Engleskoj su viđane i na ulicama: zoolog Walter Rothschild (1868. – 1937.), izdanak moćne bankarske obitelji Rotschild i vlasnik zoološkog vrta u Londonu, zebre je upregao u kočiju te se u njoj vozio po gradu, a njegov primjer su slijedili još neki ekscentrični milijunaši tog vremena.


Piše: Lucija Kapural

Komentari