Mnoge riječi koristimo u svakodnevnom govoru, pojma nemajući da se radi o eponimima, odnosno općim imenicama nastalim od osobnog imena. Evo nekoliko primjera, u kojima su sačuvana imena povijesnih ličnosti i mitoloških figura!
Kinin – riječ je o alkaloidu koji se dobiva se iz kore kininovca, južnoameričkog drva iz porodice broćeva. U liječenju malarije koristi se od 1630. godine, kad je biljka prenesena u Europu. Čuveni švedski prirodoslovac Carl von Linné (1707. – 1778.) nazvao ga je imenom grofice Chinchóne, supruge peruanskog guvernera koji je njime uspješno izliječen od te teške zarazne bolesti.
Mansarda – pod tim pojmom podrazumijevamo stambeni prostor ispod lomljena strmog krova, čiji je donji dio gotovo okomit te, u širem smislu, svaki stambeni prostor u potkrovlju. Nazvana je po francuskome klasicističkom graditelju Françoisu Mansartu (1598. – 1666), koji je razvio stil odmjerenih proporcija i mirnih fasada, harmonično raščlanjenih stupovima. Projektirao je dvorac Maisons-Laffitte, jedno od najljepših ostvarenja francuskoga graditeljstva XVII. stoljeća.
Amonijak – bezbojan plin oštra mirisa, lakši od zraka, u prirodi nastaje raspadanjem bjelančevina i vulkanskom djelatnošću. U tehnici se dobiva izravnom sintezom od sastavnih elemenata (dušik i vodik) pod povišenim tlakom i pri višoj temperaturi. Upotrebljava se u proizvodnji umjetnih gnojiva, bojila i eksploziva, a široku primjenu ima i u rashladnim uređajima te metalurgiji. Riječ dolazi od latinskog pojma “sal ammoniacus” (“amonijačna sol”). Amonijačna sol odnosno gumismola osušeni je sok biljke štitarke (Dorema ammoniacum), koja se dobivala iz područja Libije, u blizini hrama egipatskog božanstva Amona. Po njemu je i dobila ime.
Atlas – u današnje vrijeme atlasom nazivamo zbirku geografskih, astronomskih ili tematskih zemljovida sustavno sređenih u sadržajnu cjelinu, i to zahvaljujući činjenici da je kartograf Mercator na naslovnu stranicu svoje zbirke zemljovida, objavljene pred kraj 16. stoljeća, nacrtao lik Atlasa odnosno Atlanta. Riječ je o liku iz grčke mitologije, jednom od titana koji su, zbog pokušaja svrgavanja Zeusa, kažnjeni na način da su ostatak života morali držati nebeski svod na vlastitim ramenima.
Bernardinac – postoje li nježni divovi u psećem carstvu, onda su to zacijelo bernardinci. Ovu krupni, inteligentni i miroljubivi četveronošci uzgojeni su za nošenje tereta te spašavanje snijegom zasutih ili smrznutih ljudi u Alpama, a pasmina je nastala križanjem švicarskih pastirskih pasa s dogom, newfoundlandskim psom i velikim pirenejskim planinskim ovčarom. Nazvana je po “Hospice de Saint Bernard”, utočištu putnika na glavnome alpskom prijevoju između Švicarske i Italije, a ta ustanova pak nosi ime sv. Bernarda iz Clarivauxa (1090. – 1153.), francuskog teologa, filozofa, mistika i političara.
Piše: Lucija Kapural
