Koji je antički grad, prema legendi, dao najviše glupana po metru kvadratnom?

Tko kaže da je povijest dosadno nabrajanje godina i bitaka oko nekih tamo zemalja koje vas se ne tiču? Za vas smo, nasumičnim redosljedom, odabrali samo zabavne anegdote iz prošlosti. Tko zna, možda će vam biti “privaga” za osvajanje runde na nekom pub-kvizu!

1. Eli Walach jedva je živ dočekao kraj snimanja filma “Dobar, loš, zao”, špageti vesterna Sergija Leonea iz 1966. Prvo se otrovao kad je slučajno popio kiselinu koju su filmski tehničari stavili uz bocu vode, zatim se njegov konj preplašio te počeo juriti dok su glumčeve ruke bile svezane uza leđa, a u sceni s jurećim vlakom umalo je bio dekapitiran!

2. Francuski modni dizajner André Courrèges izložio je ženske noge svjetlu dana kad je 1964. predstavio suknju koja je završavala deset centimetara iznad koljena. Taj odjevni predmet sljedeće je godine dodatno skratila Mary Quant, predstavivši revolucionaran komad odjeće – minicu.

3. Liječnici u drevnoj Mezopotamiji pacijente su “anestezirali” pritiskivanjem njihovih karotidnih arterija… Drugim riječima, “bacali” su ih u nesvijest kako ne bi vrištali tijekom operacije.

4. Olimpijske igre održane 2012. u Londonu označile su važan iskorak u borbi za emancipaciju žena. Riječ je o prvim Igrama u povijesti na kojima je svaka zemlja sudionica imala barem jednu sportašicu. Nadalje, od te godine ženski boks je uvršten u olimpijske sportove.


5. Dok legenda njen osnutak pripisuje Heraklu, povijest kaže da su Abderu (na slici!), grad u Traciji na današnjem rtu Bulustri u Grčkoj, utemeljili naseljenici iz Klazomene oko 656. godine prije Krista. Premda je Abdera dala nekoliko mudrih muževa, poput filozofa Demokrita i sofista Protagore, navodna umna ograničenost većine njenih stanovnika postala je poslovičnom, pa se naziv “abderićanin” i danas upotrebljava kao sinonim za ograničena malograđanina.

6. Najveća slika na svijetu jest plafonska freska u biskupskoj palači bavarskog grada Würzburga. Površine šest stotina kvadratnih metara, prikazuje četiri kontinenta, a u osamnaestom stoljeću ju je stvorio Venecijanac Gianbattista Tiepolo.

7. Za vrijeme Prvoga svjetskog rata, engleska književnica Agatha Christie (1890. – 1976.) radila je kao medicinska sestra u bolnici u rodnom Torquayu. Ondje je stekla veliko znanje o otrovima, koje je kasnije vješto koristila u svojim krimićima.

Piše: Lucija Kapural

Komentari