Kljun tukana, lubanja velociraptora: Kakva je to čudna ptica?

Prije otprilike šezdeset osam milijuna godina, u vrijeme kad su našim planetom dominirali dinosauri, na području današnjeg Madagaskara živjela je ptica uistinu bizarnog izgleda. Bila je veličine vrane, sa strukturom lubanje gotovo identičnom onoj u velociraptora, znatno većih mesožernih dinosaura, te kljunom sličnim onime u modernih tukana. Vrsta iz kasne krede, nazvana Falcatakely forsterae, na sjeveru ove otočne države otkrivena je još prije deset godina, no znanstvenici su je tek nedavno imali priliku detaljno proučiti i opisati. “Niti jedna ptica iz mezozoika – zapravo, niti jedna ptica općenito – nije imala ovakvu lubanju”, ispričao je glavni autor studije Patrick O’Connor, profesor anatomije sa Sveučilišta u Ohiju. “Kod modernih ptica, od sićušnih kolibrića do golemih kondora, skelet ispod kljuna sastoji se od samo jedne kosti. No, ispod kljuna vrste Falcatakely forsterae nalazile su se dvije kosti, baš kao u velociraptora. Još ju je nešto povezivalo s ovim dinosaurima: gornja čeljust bila je znatno veća od donje”. Sličnost njenog kljuna s onim u današnjih tukana primjer je pak konvergentne evolucije, podudarnosti u građi tijela koja se javlja u organizama koji su filogenetski međusobno posve neovisni ali žive u sličnom okolišu. Zašto su ptice nadživjele svoje pretke, dinosaure? Nakon što je, prije otprilike šezdeset šest milijuna godina, naš planet pogodio golemi asteroid, zavladala je nuklearna zima. Biljke, o kojima ovise svi kopneni ekosustavi, nestankom sunčeva svjetla guše se pod oblacima dima i pepela. Počinje izumiranje dinosaura: biljojedi ostaju bez hrane, a posljedično i mesojedi, koji su se hranili biljojedima. Preživjeli su dinosauri koji su konzumirali sjemenje – preci današnjih ptica.

Piše: Lucija Kapural

Komentari