Pri spomenu egipatskih vladarica, većini će na pamet pasti ime Kleopatre. U umjetnosti, prikazivana je kao ljepotica, femme fatale koja je zavrtjela glavama velikanima poput Gaja Julija Cezara i Marka Antonija. No, tko je uistinu bila ova žena? Kako je izgledala? Kako je skončala? Za vas smo odabrali pregršt zanimljivosti iz njezina uzbudljivog života!
1. Kleopatra VII. Filopator (69. prije Krista – 30. prije Krista), posljednja egipatska kraljica – za čije je vladavine Egipat dosegao najveći opseg u čitavoj svojoj povijesti – uopće nije bila Egipćanka. Potekla je iz makedonske loze Ptolemejevića, kao plod incesta. Kao što je to bio običaj kod mnogih vladarskih kuća tog vremena, pripadnici dinastije Ptolemejevića često su se vjenčavali među sobom, kako bi održali čistoću krvne linije. Više od desetak Kleopatrinih predaka stupilo je u incestuozni brak, pa tako i njeni roditelji, koji su bili brat i sestra. Slijedeći obiteljsku tradiciju, i sama se udala za čak dva svoja brata. Prema još jednoj tradiciji ove dinastije – spletkarenju i likvidiranju oponenata – obojicu je dala skratiti za glavu.
2. Na prijestolje je sjela 51. godine prije Krista, kao suvladarica muža/brata Ptolemeja XIII., koji je uskoro zavladao sam. Pobijedivši Ptolemeja, Julije Cezar vratio je Kleopatri prijestolje, a Ptolemej je završio u Nilu. Budući da je na sebi imao težak zlatni oklop, iz rijeke nije isplivao. Nakon ovoga “nesretnog slučaja”, Kleopatra se udala za svoga drugog brata, Ptolemeja XIV. Kako je u međuvremenu postala Cezarova ljubavnica te s njim otputovala u Rim, mužu/bratu je prepustila tron. Vrativši se u Egipat, i njega je dala likvidirati, kako bi za suvladara uzela svoga (i Cezarova) sina Cezariona. Ne zna se točno na koji način je nesretni mladić skončao, no pretpostavlja se da je bio otrovan. Nisu samo muški članovi obitelji bili ugroženi od nje – 41. godine pr. Kr. naredila je ubojstvo sestre Arsinoje, koju je smatrala suparnicom u borbi za prijestolje.
3. U europsku književnost je ušla preko Plutarha, Horacija, Propercija i Vergilija. Od renesansne i barokne drame, koja je egipatsku kraljicu dovela na pozornicu, postaje prototip demonske žene, neodoljive zavodnice – takvom je, primjerice, u “Kleopatrinoj noći” portretira Théophile Gautier. Slično je prikazuju slikari poput Tiziana, Rubensa i Delacroixa, a u filmu Josepha L. Mankiewicza iz 1963. glumila ju je Elizabeth Taylor (na slici!), koju su u to vrijeme smatrali najljepšom ženom svijeta. No, činjenica je da zapravo ne znamo kako je Kleopatra izgledala, budući da se antički opisi ove žene silno razlikuju. Plutarh je, primjerice, ustvrdio kako je bila neugledne vanjštine, te da je njena zavodljivost ležala u duhovitosti, šarmu i mudrosti. Ciceron je čak naziva fizički odbojnom, spominjući njene grube crte lica i orlovski nos. Horacije i Propercije su pak mnoge odlomke posvetili njenoj “nenadmašnoj ljepoti”, premda im je kao vladarica bila omražena. Na rijetkim novčićima iz njena vremena prikazana je sa širokim vratom, isturenom bradom i dugačkim nosom, no moguće je da je namjerno predočena muškobanjasto kako bi se naglasila njena snaga.
4. Bila krasotica ili neugledna žena, zapisi pokazuju da je ulagala mnogo vremena – i novca – u uljepšavanje. Sok Aloe vere, koju su drevni Egipćani nazivali “biljkom besmrtnosti”, svakodnevno je koristila u kozmetičke svrhe, vjerujući da isti ima moć pomlađivanja. Šafran, najskuplji začin svih vremena, dodavala je u mliječne kupke, kako bi svoju kožu učinila glatkom. Koristila je i skupe cvjetne pomade – legenda kaže da je zavela Marka Antonija na postelji prekrivenoj ružinim laticama, te da bi redovito dala natopiti jedra brodova eteričnim uljima jasmina kad ga je dočekivala.
5. Postoje mnogi zapisi o kraličinu snažnom libidu, pa i njenom korištenju – vibratora! Odnosno, nečeg sličnog. Ova naprava je, kao što smo već pisali, izumljena u devetnaestom stoljeću, u svrhu liječenja histerije, no njenu primitivnu vrstu je navodno osmislila upravo Kleopatra. Egipatska kraljica navodno je masturbirala koristeći kutijicu punu pčela, čije su joj vibracije pružale užitak.
6. O ljubavnom odnosu Kleopatre i Marka Antonija, supobjednika u bitki kraj Filipâ 42. godine prije Krista, napisane su na tisuće stranica. O možda najbizarnijem trenutku u tom odnosu izvijestio je Plinije Stariji (23. – 79.). Prema ovome rimskom autoru, Kleopatra se kladila s Markom Antonijem da će pripremiti – i pojesti – večeru vrijednu 10.000.000 sestercija (u današnjoj protuvrijednosti, to bi iznosilo oko pola milijuna dolara). Vojskovođa, koji je rijetko odbijao izazove, prihvatio je okladu. Isprva, činilo se da će je i dobiti – jela koja je Kleopatra iznijela na stol bila su, istinabog, skupa ali ni približno utanačenoj cifri. A onda, na red je stigao desert. Prema Plutarhu, Kleopatra je skinula naušnicu sa svoga uha, te iz nje odvojila najveći poznati biser tog vremena. Ubacila ga je u čašu s octom, u kojem se isti otopio, a zatim ga jednostavno popila, komentirajući da je riječ o vrhunskom desertu. Znajući koliko je taj biser koštao, Marko Antonije bio je prisiljen priznati da je izgubio okladu.
7. Kako je Kleopatra skončala, vjerojatno se nikad neće doznati, budući da njena grobnica nije otkrivena. Šanse da se to dogodi u budućnosti su minimalne – čitav dio kraljevske četvrti Aleksandrije, s rezidencijskim palačama i grobnicama vladara, danas se nalazi pod morem. Zna se, međutim, što je kumovalo njenom kraju. U ratu između Oktavijana i Antonija, sudjelovala je na Antonijevoj strani s egipatskim brodovljem u bitki kraj Akcija 31. godine prije Krista. No, prije svršetka bitke je napustila bojište i pobjegla u Aleksandriju. Ne uspjevši pridobiti Oktavijana i u strahu da je on ne povede kao zarobljenicu u trijumfu u Rim, Kleopatra se otrovala – prema legendi, dopustila je da je ugrize otrovna egipatska zmija ljutica (apsida). Kanadski biolog Mark E. Siddall, nekadašnji kustos u Američkome prirodoslovnom muzeju, 2013. je objavio novu teoriju o uzrocima njene smrti. Istaknuo je kako su egipatske ljutice otrovne, ali nedovoljno da ubiju odraslog čovjeka. Po Siddallu, vjerojatnije je da Kleopatra umrla od otrova kobre. Znanstvenik pretpostavlja da je unaprijed bila upoznata s djelovanjem tog otrova – do dragocjene informacije je, po njemu, došla provodeći pokuse na zatvorenicima. Zadnjih godina, u znanstvenim se krugovima razmatralo se i o drugoj teoriji Kleopatrine smrti. Njemački povjesničar dr. Christoph Schaefer smatra da je egipatska kraljica umrla od kombinacije otrovnih biljaka. Pozivajući se na zapise o Kleopatrinoj mirnoj, gotovo blaženoj smrti, odbacuje Siddallovu teoriju, napominjući da je smrt od ugriza kobre iznimno bolna – otrov se satima širi po tijelu, uzrokujući paralizu i grčeve. U suradnji s toksikologom Dietrichom Mebsom, Schaefer je došao do zaključka da je Kleopatru ubila kombinacija bunike, jedića i opijuma, koja ju je lagano uvela u san iz kojeg se nije probudila. Kako bilo, s njom je izumrla dinastija Ptolemejevića, a Egipat je postao rimska provincija.
Piše: Lucija Kapural
