U kojem ZF klasiku su uživali Hitler i Goebbels? Po kome je nazvan kemijski element galij? Zašto se Marija Stuart svakodnevno umivala bijelim vinom? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Chihuahua odnosno čivava, pasmina najmanjih pasa na svijetu, nazvana je po istoimenom gradu i saveznoj državi u Meksiku, a registrirana je 1904. godine. Podrijetlo ovih patuljastih četveronožaca, teških tek nešto više od dva kilograma, nije u potpunosti rasvijetljeno no, prema zapisima španjolskog konkvistadora Hernána Cortésa (1485. – 1547.), moglo bi se raditi o pasmini koju su Azteci uzgajali i prodavali radi hrane. Premda djeluju umiljato i bezazleno, ovi psići zapravo su vrlo srčani, katkad i agresivni. Da je tome tako, svjedoči sljedeći primjer: godine 2014., jedan grad u američkoj saveznoj državi Arizoni terorizirao je čopor divljih čivava. Vršili su nuždu po ulicama i parkovima, natjeravali djecu i mačke, a zabilježen je i niz napada na odrasle ljude. Katkad bi se, kad bi nasrtali na nedužne prolaznike, udruživali s većim psima lutalicama.
2. Snijeg je mineral, baš kao dijamant ili sol. Premda je njegova kemijska formula H2O, jednaka kao kod vode ili leda, prilično se razlikuje od susnježice ili ledene kiše. Ključni razlog za to jest činjenica da pahulje nastaju već u oblacima, gdje se snježni kristali formiraju direktno iz vodene pare. Molekule vode se u ledu vežu u nizove pravilnih šestokutnih prstenova, pa svaki snježni kristal ima heksagonalnu rešetku, odnosno šest identičnih krakova. Premda je u početnoj fazi nastajanja većina snježnih kristala jednaka, nikad na tlo neće pasti dvije identične pahulje. Ovu pojavu je zapazio američki meteorolog i fotograf Wilson “Snowflake” Bentley (1865. – 1931.), koji je 1885. godine snimio prve fotografije snježnih kristala. Pritom se koristio domišljatom metodom: fotoaparat je prikopčao na mikroskop, a pahulje je pomicao mašući krilom guske. Nakon što je snimio preko pet tisuća zadivljujućih kristala, umro je od upale pluća.
3. Galij je metal iznimno niskog tališta (29.76 °C) – dovoljno je da ga primite u ruku te da se u istoj počne otapati. Ovaj kemijski element nazvan je po latiniziranoj inačici prezimena čovjeka koji ga je 1875. godine otkrio, francuskog kemičara Paula Emilea Lecoqa (1838. – 1912.). Francuska riječ “le coq” (lat. “gallus”) znači, naime, “pijetao”.
4. Dana 3. listopada 1978. godine, u sklopu turneje “Live” Bootleg”, rock grupa “Aerosmith” nastupila je u Fort Wayneu, gradiću u ameičkoj saveznoj državi Indiani. Usred koncerta, u dvoranu su banuli pripadnici snaga zakona te počeli uzduž i poprijeko hapsiti članove publike, mahom mladiće i djevojke, zbog posjedovanja i konzumacije lakših droga. Nedugo nakon nastupa, frontmen grupe Steven Tyler doznao je što se dogodilo. Vjernim obožavateljima odužio se plativši globu baš svakom uhićeniku. To ga je koštalo otprilike četiri i pol tisuće dolara.
5. Harry S. Truman (1884. – 1972.) jedini je američki predsjednik koji je služio nakon 1870. godine, a da nije imao diplomu s koledža: slabi vid spriječio ga je da se upiše na West Point, što mu je bio san iz djetinjstva. Dvije godine je studirao pravo u Kansas Cityu, a kasnije je postao počasni član bratstva Lamba Hi Alfa.
6. Škotska kraljica Marija Stuart (1542. – 1587.), praunuka engleskoga kralja Henrika VII., svakodnevno se umivala bijelim vinom, uvjerena da je taj tretman zaslužan za njenu alabastersku put, a nerijetko ga je dodavala i u kupke. Blijedu boju kože kasnije je dobila na drugi način: opružena za kovanje urote, posljednjih osamnaest godina života provela je u tamnici, nakon čega je smaknuta.
7. “Metropolis”, znanstvenofantastični klasik austrijskog redatelja Fritza Langa iz 1927. godine (na slici!), bio je to do tada najskuplji nijemi film. Koštao je preko pet milijuna Reichsmaraka (današnji ekvivalent iznosio bi oko 200 milijuna dolara), što ne čudi znamo li da se snimao dugih osamnaest mjeseci. Radnja je smještena u 2000. godinu, kad industrijalac Fredersen vlada raskošnim gradom Metropolisom, čiji elitni sloj lagodno živi eksploatirajući robovski rad ljudi zatočenih u podzemlju. Prema vlastitoj izjavi, Lang je ovaj futurističko-ekspresionistički uradak odlučio snimiti nadahnut njujorškim neboderima, predloživši tadašnjoj supruzi Thei von Harbou da napiše romaneskni predložak. Antiutopijska priča u završnici postaje utopijskom – sukob klasa završava pomirenjem, uz afirmaciju ljubavi kao vrhovnog načela. Prema nekim kritičarima, kraj filma doima se kao afirmacija kršćanskoga socijalnog nauka, no prema pojedinim tumačenjima sadrži bilo marksističko-komunističke, bilo nacističke značajke. Na taj ga je način očito interpretirao i Adolf Hitler (1889. – 1945.), znamo li da mu je “Metropolis” bio omiljeni film. Joseph Goebbels također je uživao u njegovoj ekspresionističkoj estetici, te je führeru čak sugerirao da sineastu ponudi “gažu” snimanja nacističkih propagandnih filmova!
Piše: Lucija Kapural
