“Kiseli događaj”: Prekretnica u borbi za rasnu jednakost

Sredinom lipnja 1964. godine rasne napetosti bile su na vrhuncu. U Saint Augustineu na Floridi organizirani su brojni prosvjedi, a između ostalog, upriličeno je i zajedničko kupanje crnaca i bijelaca, koje je privuklo nacionalnu pozornost i prisililo američkog predsjednika Lyndona B. Johnsona, koji je zamijenio ubijenog J. F. Kennedyja, na promjene.

Što je tome prethodilo?

Martin Luther King mlađi je 11. lipnja 1964. protivno pravilniku hotela ušao u restoran Monson Motor Lodge u St. Augustineu, a tom je prigodom zbog neovlaštenog ulaska, kada je crna populacija u pitanju, uhićen. Upravo na osnovu toga, tjedan dana kasnije organiziran je prosvjed u kojem su demonstranti i crni i bijeli pozvani da zajedno skoče i okupaju se u bazenu predviđenom isključivo za bijelce.

Bijesan pokušaj protjerivanja demonstranata

Kada se to dogodilo uprava hotela je bila bijesna. Vlasnik i upravitelj hotela Jimmy Brock u naletu gnjeva izlio je klorovodičnu kiselinu u bazen. Ovdje donesena fotografija vlasnikova divljačkog pokušaja sprječavanja crne populacije da se okupa u njegovu bazenu, postala je simbol Pokreta za građanska prava. Kako je jedan od plivača znao da količina istresenog klora nije nikakva prijetnja za kupače s obzirom na omjer dodane kiseline i vode u bazenu, smirio je ostale plivače da ostanu gdje jesu. U kaosu koji je nastao umiješala se i policija koja je doslovno skakala u bazen kako bi uhitila prosvjednike. Snimka hapšenja pokazuje policijsku brutalnost, kao i jaku dozu rasne netrpeljivosti prisutne u St. Augustineu.


Slomljeni upravitelj

Iako je ovaj “kiseli događaj”, kako ga ironično danas nazivaju, velikim dijelom pao u zaborav, odigrao je važnu ulogu u donošenju Zakona o građanskim pravima. Predsjednik Lyndon B. Johnson je vrlo brzo nakon ovoga potpisao Zakon o građanskim pravim koji je zabranio diskriminaciju na temelju rase, boje kože, vjere, spola i nacionalnog podrijetla. Ovaj je zakon bio korak prema osiguravanju jednakih prava za sve građane SAD-a. Upravitelj hotela se slomio nakon donošenja ovog zakona te je plačući izjavio da je Zakon o građanskim pravima najodvratnija stvar koja mu se dogodila u 42 godine njegovog života. Čak je pokušao višekratno poništiti zakon kao neustavan jer mu je bilo teško ga se pridržavati.

Bez suosjećanja

U St. Augustineu osobito u restoranima desegregacija se odvijala sporo. Tome je velikim dijelom kumovao Brock koji je ujedno bio predsjednik Udruženja vlasnika hotela, motela i restorana St. Augustinea te je njegov utjecaj bio veći nego što to se na prvi pogled čini. Nakon što je bio prisiljen prihvatiti novonastalo stanje pripadnici Ku Klux Klana su zapalili predvorje njegova hotel. Sada se Brock našao u nevoljama, no državni sudac nije suosjeća s njim, kao ni banke koje mu nisu dale kredite kojima je pokuša sanirati štete nastale u prosvjedima i paljenju hotela. Samo godinu dana dana nakon ovdje opisanog događaja proglasio je bankrot.

Brock je unatoč bankrotu uspio zadržati hotel u svom vlasništvu, a prodao ga je tek 1998. Pet godina kasnije na njegovom mjestu izgrađen je hotel Hilton. Tijekom intervjua 1999. Brock je izjavio da je uvijek bio samo čovjek koji se pridržavao zakona.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari