Kako su “degenerici” osramotili naciste

Prije nego što su nacisti došli na vlast, Njemačka je proživljavala svojevrsnu kulturnu renesansu. Pokreti poput dadaizma i Bauhausa iz korijena su promijenili prevladavajuće estetske ideale, a činilo se da većina modernih, progresivnih pisaca dolazi upravo iz Njemačke. Nakon što su svastike postale stalan postav života gradova, stvari su se radikalno promijenile. Počelo je spaljivanjem knjiga nepoželjnih pisaca, a nastavilo se zabranom čitavih umjetničkih pravaca. Pod čizmom totalitarne države, umjetnost je dobila novi zadatak: reflektirati “arijevske vrline” te promicati lik i djelo brkatog führera. Kako ljubiteljima umjetnosti nije najbolje sjela činjenica da se filmovi i kazališne predstave masovno cenzuriraju, a vrijedna platna konfisciraju, nacisti su ih odlučili “prosvijetliti”.

Godine 1937., u Münchenu su organizirali izložbu “Entartete Kunst” (“Izopačena umjetnost”), čiji cilj je bio stvoriti odbojnost prema gadarijama poput atonalne glazbe i jazza, modernih apstraktnih platna i škrabotina nenjemačkih ili, božeoslobodi, boljševičkih autora. Zaplijenivši 650 ovakvih djela iz muzeja i privatnih zbirki, namjerno su ih izložili na kaotičan, oku neugodan način, a usput su – kako bi pojačali dojam sveopće odbojnosti – u miks ubacili i fotografije duševnih bolesnika te osobito nesuvisle slike shizofreničara. Djela velikana kao što su Vasilij Kandinski, Paul Klee, Marc Chagall, Otto Dix, Ernst Ludwig Kirchner, Emil Nolde, George Grosz, Edvard Munch, Ernst Barlach i Aleksej von Jawlensky samo su neka od onih koja su bila dijelom ovog postava. Uz svaki izložak, radilo se o slici, skulpturi ili romanu, stajalo je kratko objašnjenje njegove bezvrjednosti.

Istog dana, samo stotinjak metara dalje, otvorena je “Velika njemačka umjetnička izložba”. Ondje su pak prikazani radovi koji su propagirali nacističke ideje. Radilo se, pogađate, o notornom kiču.

Plan se svojim tvorcima obio o glave. Nimalo impresionirani “savršenim” brončanim aktovima na “Velikoj njemačkoj umjetničkoj izložbi”, gledatelji su, pogađate, pohrlili na “Entartete Kunst”. U samo jednom danu, “degenerične” radove pogledalo je trideset i šest tisuća ljudi – pet puta više od onih koji su se odlučili diviti od države blagoslovljenim artefaktima.

Nakon ovog fijaska, dio “izopačenih” djela je uništen, a dio prodan. Rijetki sačuvani primjerci mogu se razgledati u nekoliko svjetskih muzeja. Suprotno očekivanjima organizatora, Entartete Kunst danas se smatra jednom od kulturno najvažnijih umjetničkih izložbi svih vremena.


Piše: Lucija Kapural

Komentari