Kako je Zeusov kip utjerao strah u kosti Kaligulinim vojnicima?

Fotografija: Ancient Origins

Buzuki, sirtaki, ouzo, suovlaki, tzatziki, Sokrat, Eshil, dugovi… Dovoljno je spomenuti samo jedan od ovih pojmova i svima će biti jasno da je riječ o asocijacijama za Grčku. Za vas smo probrali manje poznate no iznimno zanimljive podatke iz grčke povijesti!

1. Oblik Santorinija, po mnogima najljepšega grčkog otoka, posljedica je jedne od najsnažnijih zabilježenih erupcija u povijesti. Dogodila se 1600. godine prije Krista, u vrijeme procvata minojske civilizacije. Zanimljivo, neke legende smještaju mitsku Atlantidu upravo na ovo područje!

2. Naziv buzukija, grčkoga nacionalnog instrumenta, potječe od turske riječi “bozuk”, što znači “slomljen”. Njegovo podrijetlo nije u potpunosti rasvijetljeno. Navodno su ga poznavali još u drevnoj Perziji, a u Grčkoj se pojavio početkom dvadesetog stoljeća, po završetku rata u Maloj Aziji. Donijeli su ga izbjeglice iz Turske, a glazba koju su izvodili počela se miješati s grčkom rebetikom, buntovničkim napjevima koji su kritizirali moćnike. Kako bi zaustavile širenje tih pjesama, vlasti su svojedobno zabranile sviranje na buzukiju.

3. Grčki filozof i matematičar Pitagora (571. pr. Kr. – 497. pr. Kr.) vjerovao je da se svi odnosi u svemiru mogu svesti na operacije s brojevima, a svakom broju davao je osobine kao što su muški i ženski, savršen ili nepotpun, lijep ili ružan. Broj deset smatrao je najboljim brojem, jer je riječ o zbroju prva četiri prirodna broja (1 + 2 + 3 + 4 = 10). Nije samo filozofirao o apstraktnim dimenzijama brojeva: bavio se i konkretnim zadacima, poput rješavanja jednadžbi. Pritom je, kao pomoć, koristio maleno kamenje – pojam “kalkulator” dolazi upravo od grčke riječi za šljunak!

4. U drevnoj Sparti, rad ne samo da nije bio na cijeni, već se smatrao nedoličnim slobodna čovjeka. U ovome grčkom gradu-državi sve je bilo podređeno ratovanju. Od sedme do osamnaeste godine, odgoj mladića bio je u rukama države. U zavodima organiziranim poput vojničkih logora, vježbali su trčanje, skakanje, borilačke vještine, bacanje diska i koplja, a od njih se zahtijevala apsolutna poslušnost. Nadalje, pitomce su privikavali na podnošenje gladi, hladnoće, vrućine i teških batina: jednom godišnje, do krvi bi ih bičevali, a prilikom tog tretmana morali su biti kuš, baš poput Sfinge.


5. Sokratov učenik Aristip (435. prije Krista – 355. prije Krista), osnivač kirenske škole, užitak je smatrao vrhovnim ciljem ljudskog djelovanja. Jedan od njegovih izgubljenih filozofskih spisa nosio je dugačak i uistinu zabavan naslov: “Odgovor onima koji me kritiziraju da trošim previše novca na vino i prostitutke”.

6. Fidiju (500. prije Krista – 438. prije Krista), jednog od najvećih kipara svih vremena, vjerojatno su ubili Elejci, nakon što je za njih stvorio veličanstveni kip vrhovna grčkog božanstva (na slici!). Zeusov kip, izrađen od slonove kosti, ebanovine i zlata te postavljen 456. godine prije Krista u netom završeniom hramu u Olimpiji, jedno je od sedam antičkih svjetskih čuda. Legenda kaže da ga je rimski car Kaligula pokušao ukrasti, no njegovi su ratnici prestravljeni pobjegli kad im se kip – nasmiješio!

7. Prvi parni stroj nalik suvremenima James Watt je izradio tek u drugoj polovici osamnaestog stoljeća – gotovo 1700 godina nakon što je Heron Aleksandrijski konstruirao Aeolipile. Ova naprava, poznata i kao Heronova kugla, rabila je vodenu paru kao pogon. Smatra se pretečom parnog stroja te, zbog stvaranja potiska, raketnog pogona.

Piše: Lucija Kapural

Komentari