Luj XIV. se vješto pobrinuo da atmosfera u kraljevskoj palači uvijek bude na „nivou“. Ako se što točno može reći za njegovu vladavinu, ona je bila sve, samo ne dosadna.
Izbor kandidatkinje
Kada je Luj XIV. navršio 15 godina, njegova je majka Ana Austrijska odlučila da je pravo vrijeme za ulazak kraljevića u svijet odraslih. Naravno, nije to bilo tako lako kao što se čini jer je ipak riječ o kralju koji ne može izgubiti nevinost s bilo kim. Trebalo je naći ženu koja nema previše ambicija da bude na višem položaju od onoga na kojem je, da nije pričljiva odnosno da je diskretna, da je zdrava, šarmantna, ali ne previše da ga ne dovede do ludila. Tako je izbor pao na njezinu dvorsku damu Catharine Henriette Béllier koju su zvali i jednooka Catharine. Ako malo promotrimo gore navedene kriterije, vidjet ćemo da je Lujeva mama vrlo brzo od njih odstupila, barem po pitanju fizičke privlačnosti jer ne samo da Cahatrine nije imala jedno oko, već je bila kažu „ružna koliko može netko biti ružan“ dakle najružnija postojeća varijanta. Bila je to žena bez titula, ali s bogatim iskustvom jer je bila već dugo u braku s imućnim i uglednim trgovcem. U to je vrijeme već bila zašla u četrdesetu godinu života. Catharine je bila glavna Anina dvorjanka jer se zbog njezinog izgleda regentica, Lujeva majka, nije morala bojati da će netko „baciti oko na nju“ i da će joj postati konkurencija. Upravo zahvaljujući tome ona je jedina imala pristup u Anine privatne odaje. Samog Luja XIV. povijesni izvori spominju kao zgodnog muškarca, visoke i malo jače građe s podosta kose na glavi, pri čemu navode da nije samo izgledom privlačio žene već i svojim šarmom.
Zašto se majka miješala u sinovljevu intimu?
Zašto se regentica Ana odlučila na taj korak nije zasigurno poznato, no tračevi kažu da je kraljević imao malo previše “sklonosti ka baletu”, pa je ona to željela suzbiti u korijenu. Susret Catharine i Luja XIV. je pomno insceniran, pa je ona kraljevića čekala u njegovoj sobi, potpuno obnažena, u trenutku kada se on vraćao u svoju sobu. Prema dostupnim podacima, Luj XIV. nakon toga je i dalje nastavio održavati vezu s Catharine, naravno dok nije stekao druga poznanstva. Očito je Catharine jako dobro odradila svoj dio posla.
Nagrada za “poduku”
A što je bilo s jednookom Catharine? Ona je zahvaljujući novostečenoj imovini živjela ispunjen život s mnoštvom ljubavnika, koji nisu marili što ona nije lijepa, bile su im bitne neke druge stvari. Znate ono, gotovo da nema toga što ne možete kupiti s novcem. Regentica Ana joj je dala priličan novčani iznos, kao i titulu barunice od Beauvaisia. Kraljevski arhitekt joj je sagradio raskošan barokni dom u jednoj od glavnih gradskih ulica. Ta se gradska vila, nazivala Hôtel de Beauvais jer je imala balkon, što je u ono vrijeme bila prava rijetkost. Vila danas postoj te se može posjetiti uz najavu i s vodičem. Ima zanimljivo dvorište izgrađeno u obliku violine. Tijekom šetnji eksterijerom ove vile srest ćete razne glave, kako životinjske tako i ljudske. Među životinjskim glavama je i koza, koja se vezuje uz prezime “učiteljice” Catharine, a koje glasi Bélier. Kuća ima odlično očuvan srednjovjekovni podrum, koji je kao i sama vila obnovljen 2003. godine. Među satiričnim prikazama glava nalaze se i skupture glave regentice Ane, same Catharine i njezinog supruga-rogonje. Prema pričama Luj XIV. kada je po prvi uputa ulazio u grad sa svojom novom suprugom Marijom Terezijom Španjolskom, se zaustavio ispred balkona da pozdravio barunicu od Beauvaisa.
Nakon tog kralj definitivno više nije bio toliko samo sklon baletu i živio je pravim hedonističkim životom već kako ga je podučila Catherine.
Piše: Sonja Kirchhoffer
