Kako je izgledao seksualni život pećinskih ljudi?

Fotografija: Screenshot YouTube ( Peacock Kids).

Vjerojatno niste razmišljali o seksualnom životu ljudi u prapovijesti. Ako i jeste pretpostavljamo da su vam se u glavama motale stereotipne ilustracije pećinskih muškaraca koji s toljagom u ruci dolaze do onoga što žele. Tako je najčešće među tim slikama bila ona u kojoj grubijan vuče ženu za kosu jednom rukom, a u drugoj nosi toljagu. No nova promišljanja odbacuju tu sliku i stvaraju novu.

Naši najbliži srodnici se seksaju puno manje

Psiholog Christopher Ryan kaže da je naša slika prapovijesnog seksa u osnovi pogrešna i da su stvari izgledale suprotno od onoga što se obično misli. Prema njemu nekadašnji su muškarci sjedili u zakutcima pećina čekajući svoj red dok su žene bile glavne akterice u cijeloj priči. Ova nova slika je naravno karikirana, ali bi ukazivala da monogamija nije naše prirodno stanje. Ryan i njegova supruga Cacilde Jethá napisali su knjigu “Seks u zoru: Prapovijesno podrijetlo moderne seksualnosti” (Seks at Dawn: The Prehistoric Origin of Modern Sexuality) 2010., u kojoj nude svoje viđenje seksualnih odnosa u osvit čovječanstva. Za promiskuitetan seks je prema njihovom mišljenju odgovoran naš biološki kod, a koji je različit u muškaraca i žena. Cilj tog promiskuiteta koji je, kažu, izraženiji u žena i očituje se u sklonosti višestrukim orgazmima u osiguravanje vrste. Naime, ljudi znatno teže začinju potomstvo od naših najbližih srodnika primata koji se seksaju puno manje, a imaju više potomaka u odnosu na broj spolnih odnosa.

Puno seksa

Ukoliko pitate Ryana kako je to izgledalo u pećinama reći će vam da je tu bilo puno seksa. Prema njemu pornografska industrija okreće gomile novca upravo zbog zatomljivanja prirodnog stanja čovjeka. Mi, smatra on, zatomljujemo svoju prirodu koja je nepostojanog karaktera. Ovo stajalište može djelovati na prvu kao da su se ljudi u prapovijesti seksali međusobno bez ikakvih regula. No morale su i tada postojati granice u smislu poštovanja izgrađenih tabua. Poanta je ovog novog stajališta da u pećinama nije bilo bračnih veza i da su ljudi imali više seksualnih partnera. U to vrijeme o djeci se brinula zajednica, a ne samo dvoje ljudi jer na kraju krajeva očinstvo nije bilo poznato. Autori smatraju da se sve izmijenilo s pojavom poljodjelstva kada je došlo do raskola u rodnim ulogama. Kroz nove gospodarske i društvene odnose pojavila se kasnije i institucija braka i došlo je do prihvaća monogamije. Monogamija je tako prema ovom mišljenju produkt kulture.


Jesu li autori u pravu kada tvrde da monogamija nije naše prirodno stanje, prosudite sami.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari