Kako je došlo do evolucijskog prijelaza od pernatih dinosaura u moderne ptice?

Nakon što je, prije otprilike šezdeset i šest milijuna godina, naš planet pogodio golemi asteroid, zavladala je dugačka, jalova zima. Uslijedila je lančana spirala propasti. Biljke, o kojima ovise svi kopneni ekosustavi, nestankom sunčeva svjetla guše se pod oblacima dima i pepela. Počinje izumiranje donosaura, nekoć dominantne vrste na Zemlji. Biljojedi ostaju bez hrane, a posljedično i mesojedi, koji su se hranili biljojedima. Preživjeli su dinosauri koji su konzumirali sjemenje – preci današnjih ptica.

Sjajno očuvan fosilni ostatak dinosaura star stotinu i dvadeset milijuna godina, otkriven prije desetak godina u Kini, znanstvenicima je omogućio da bolje shvate kako je došlo do evolucijskog prijelaza od pernatih dinosaura u moderne ptice. Fosil, nazvan Wulong bohaiensis odnosno “zmaj koji pleše” zanimljiva je mješavina ptice i dinosaura.

Paleontolozi, koji su ga nedavno podvrgli detaljnoj analizi, smatraju da je riječ o jednom od najranijih srodnika velociraptora. Bio je manji od gavrana ali veći od vrane, a uzorak perja na udovima i repu ukazuje na to da se radilo o mladoj jedinki. “Izgleda da su neleteći dinosauri imali vrlo različitu strukturu perja od svojih dalekih rođaka, današnjih ptica”, objašnjava paleontolog Ashley Poust. “Naime, većini modernih ptica perje ne raste tako brzo, a pogotovo treba dugo da razviju ono na repu, važno u procesu parenja. Rep Wulonga, s druge strane, razvio se mnogo prije njegove spolne zrelosti. Ili je mladim dinosaurima to perje trebalo za neku funkciju koja nama za sada nije poznata, ili je raslo na sasvim drugačiji način nego ono kod današnjih ptica”.

Piše: Lucija Kapural


Komentari