Kakav je to osjećaj biti ispaljen iz topa?

Ljudi su uvijek sanjali o letenju, a cirkusi su im omogućili da u tome uživaju barem iz perspektive gledatelja. Zanima li vas tko je izumio prvi top za lansiranje ljudi, kao i tko je prva osoba koja je ispaljena iz topa, ili možda kakav je to osjećaj biti unutar topovske cijevi, pročitajte članak koji smo danas za vas pripremili.

Ludo hrabra

Povjesničari cirkusa smatraju da je top za ispaljivanje ljudi izmislio William Leonard Hunt, poznatiji pod imenom Veliki Farini. Princip na kojem se zasniva ovo izbacivanje bazira se na kombinaciji hidraulike i tlaka zraka. Top treba biti dovoljno velik da u njega stane čovjek, a čovjeka izbacuje visoko u zrak. Jedina eksplozija koja se čuje na predstavama, ne dolazi od baruta već je “ukrasni” dodatak koji samo pojačava doživljaj u gledatelja. Osoba izbačena iz topa obično slijeće na napuhanu vreću ili mrežu, koja je postavljena na predviđenoj točki slijetanja. Kako slijetanje može varirati i ovisi o raznim čimbenicima, osoba koja se tako lansira izlaže se priličnoj opasnosti i stoga mora biti ludo hrabra. Godine 1877. publici je predstavljena Rossa Matilda Richter pod umjetničkim imenom Zazel koja je vjerojatno prva ispaljena iz topa u Kraljevskom akvariju u Westminsteru u Londonu. Bila je to nevjerojatna i ujedno jedna od najopasnijih cirkuskih vratolomija, koja je Zazel donijela slavu.

Zazel iz cirkuske obitelji

Rossa je od ranog djetinjstva nastupala kao umjetnica na trapezu. Do svoje četrnaeste godine postala je popularna i poznata javnosti. Njezin je otac bio “lovac” na cirkuske talente, a majka joj je bila plesačica u cirkusu pa je nekako bilo logično i da im i dijete završi tamo. Tijekom ranog djetinjstva naučila je brojne točke, a već je tada znala kako što sigurnije pasti. Svoju karijeru započela je već s pet godina kao “La Petite Lulu”. Takav naporan trening joj je omogućio da se kasnije okuša u ispaljivanju iz topa jer je bila u savršenoj tjelesnoj kondiciji. Osoba koja se lansira iz topa ne smije previše varirati u težini jer tada riskira da odleti kraće ili duže što bi moglo završiti pretpostavljate, kobno. Brzina kojom se danas leti može doseći i do 100 kilometara na sat.


Predstave i dva puta dnevno

Top s oprugom s kojim je Rossa bila lansirana u svojoj sedamnaestoj godini bio je nepouzdan i nedovoljno snažan. Rossino je tijelo pri ispaljivanju putovalo nešto više od 6 metara, no to je bilo dovoljno da preko noći postane popularna, bio je to doslovno pucanj u slavu. Kako je njena predstava bila iznimno uspješna počela se izvoditi dva puta dnevno. U međuvremenu je ona počela letjeti i dalje, pa je prema nekim izvorima dosegla i udaljenost u letu od 20 metara.

Promjene u zakonu

Iako je promatraču njezina predstava djelovala lagano, nije uvijek bilo tako i u svojim je cirkuskim akrobacijama i ispaljivanjima pretrpjela više ozljeda. Tako je 1879. doživjela nekoliko nezgoda zaredom. U jednoj od njih je propala kroz istrošenu mrežu i ozlijedila se, a nakon zadnje Farini je ignorirao njene ozljede i natjerao ju je da se samo pola sata nakon nesreće pojavi na pozornici. Gledatelji su vidjeli da joj je ruka nakon pojavljivanja na pozornici bila povijena i da je bila vidno nervozna. Vrlo brzo nakon toga događaja mediji su u Engleskoj počeli protestirati što se dozvoljavaju ovakve predstave, koje ugrožavaju ljudske živote. Uskoro je donesen i Zakon o akrobatima i gimnastičarima koji ju je nagnao da napusti Englesku. Prvo je zajedno sa svojim menadžerom Farinijem otišla u Francusku, a potom u SAD-e.

Pad sa žice

Kasnije se udala za novinara Georgea Otarra s kojim je osnovala Starr Opera Company 1886., gdje je počela glumiti i pjevati u komičnim operama. Kasnije je njen suprug postao glavni direktor cirkusa Barnum and Bailey’s te se Rossa vratila nastupima, pri čemu je promovirala važnost sigurnosnog aspekta u nastupu akrobata. Međutim, iako je tijekom života doživjela više ozljeda, najteža i gotovo fatalna bila je ona iz 1891., u kojoj je stradala prilikom hodanja po žici. Slomila je kičmu i bio je to kraj njene karijere.

Kakav je to osjeća biti u topu?

Vjerojatno se pitate kakav je to osjećaj biti u topu. Odgovor na to pitanje pružila je suvremena akrobatkinja Nicole Sanders. Ona je izjavila da je zrak u topu vruć i da se osjeća samo neugodan miris metala. Navela je da je unutrašnjost mračna i glasna, kao i da je trenutak prije samog lansiranja uvijek ispunjen strahom. Svaka i najmanja pogreška može imati visoku cijenu.

Draga ispalio sam djecu(?!)

Cirkuski povjesničari navode da je od vremena nakon Zazel do danas, život izgubilo u izbacivanju iz topa više od 30-ak ljudi. Posljednji se, nama poznati, smrtni slučaj dogodio 2011., iste godine kada je postignut i rekord u ispaljivanju topom. Svjetski rekord u dužini leta nakon izbacivanja iz topa od preko 60 metara, postigao je letač David Smith. Kada su suprugu tog strastvenog letača, također letačicu, zapitali je li joj ikada rekao: “Draga ispalio sam djecu!”, izjavila je da ne žele da im se djeca bave ovom profesijom.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari