Kada astronauti završe u pustinji i odjenu padobrane!

Fotografija: NASA / Library of Congress / Smithsonian Museums

Šezdesete godine 20. stoljeća obilježene su počecima istraživanja svemira. Svi astronauti, odnosno kozmonauti ili taikonauti, kako ih tko već zove, moraju proći intenzivnu obuku koja uključuje teorijsku, ali i praktičnu nastavu. U sklopu nje borave na najnegostoljubivijim područjima na zemlji. Fotografija koju smo vam predstavili prošli tjedan prikazuje astronaute misije Mercury, u kojoj je bilo sedam članova posade: L. Gordon Cooper, M. Scott Carpenter, L. Gordon Cooper, M. Scott Carpenter, John Glenn, Alan Shepard, Virgil I. Grissom, Walter Schirra i Donald K. Slayton. Fotka je snimljena tijekom treninga u bazi Stead Air Force, smještenoj u Nevadi 1960. godine. Astronauti su fotografirani tijekom simulacije slijetanja u pustinjsko područje. Svi su odjeveni u odjeću izrađenu od padobrana, a što se vidi iz priloženog. Cilj te vježbe, kao i ostalih sličnih, je bila priprema astronauta za odstupanja u lokaciji slijetanja, kako bi bili spremni za preživljavanje u raznim uvjetima.

Obuka astronauta

Obuka astronauta je standardno sastavljena od tri dijela. U prvom dijelu slušaju predavanja o tehnikama preživljavanja na određenom terenu. Drugi dio sačinjavaju demonstracije načina na koji mogu preživjeti u različitom ne baš gostoljubivom okruženju dok u trećem, najizazovnijem dijelu, su i sami uključeni u simulaciju određene neugodne situacije. U ovom slučaju obuka ih je trebala osposobiti za opstanak u pustinjskom okolišu. Na njoj su se pripremali za nalaženje hrane i vode, prepoznavanje opasnosti poput zmija otrovnica, kao i gradnju zaklona i prikladne odjeće za preživljavanje u pustinji.

Bit ćemo bolji od “mrskih komunista”


Utrka u osvajanju svemirskih prostranstava započela je 1957. kada je Sovjetski Savez lansirao svoj prvi satelit, nazvan Sputnik, u svemir. Bila je to “šaka u oko” natjecateljski raspoloženim Amerikancima koji nisu željeli zaostati ni milimetra za mrskim komunistima, pa su ubrzano počeli razvijati svoj svemirski program. Svemirski program Mercury pokrenut je samo nekoliko godina kasnije u vrijeme predsjednika Dwighta D. Eisenhowera. Prva ljudska misija trebala je proučiti kako astronauti funkcioniraju u svemiru te kako im osigurati što sigurniji povrataka i nakon toga što lakšu prilagodbu. Bila je to u početku igra pokušaja i pogrešaka. Predsjednik Kennedy  koji je početkom 1961. naslijedio Eisenhowera je bio kompetitivniji od svog prethodnika te je već 25. svibnja 1961. od Kongresa tražio osiguravanje i odobravanje 7 do 9 milijardi dolara u svrhu razvoja američkog svemirskog programa, u razdoblju od idućih pet godina. Cilj je bio slijetanje čovjeka na Mjesec. Samo devet mjeseci nakon traženja sredstava, konkretno 20. veljače 1962. godine John Glenn mlađi, jedan od astronauta s fotografije, postao je prvi Amerikanac u Zemljinoj orbiti. Njegova kapsula nazvana Friendship 7 je tri puta obišla Zemlju u vremenskom razdoblju od četiri sata, a potom je sletjela u Atlantski ocean u blizini Bermudskih otoka.

NASA-ini programi

Nakon programa Mercury krenulo se s drugim NASA-im program, nazvanim, Gemini koji je imao zadaću razviti naprednu tehnologiju koja će omogućiti slanje čovjeka na Mjesec.
Uslijedio je treći i ujedno najskuplji projekt nazvan Apollo, koji se sastojao od velikog broja misija bez i s posadom. On je koštao SAD-e čak 19 milijardi dolara, što je više od jedne trećine proračuna NASA-e. Dana 20. srpnja 1969. astronauti Apolla 11: Neil Armstrong, Michael Collins, Edwin Buzz Aldrin Jr. sletjeli su na Mjesec.

John Glenn

Što je bilo sa slavnim Johnom Glennom?

NASA, ali i ostale svemirske agencije nastavljaju prakticirati obuku u raznim uvjetima, i takva je obuka od prve misije, standardni dio edukacije astronauta. Najpoznatiji astronaut s donesene fotke je John Glenn, koji kaže da je uživao u svakoj minuti svemirskog treninga. On je vrlo brzo umirovljen nakon leta te je ušao u posao s hotelima. Prvo je s prijateljem kupio hotel Holiday Inn, a s obzirom na blizinu Disney Worlda posao je jednostavno procvjetao. Uspjeh s Holiday Inn-om mu je omogućio da kupi nekoliko hotela i  proširi posao te postane uspješan poslovni čovjek. U svijet politike ušao je zahvaljujući
predsjedniku Kennedyju. Postao je demokratski senator američke savezne države Ohio. Kasnije se ponovno vratio u svemir, točnije 1998. godine, kao najstariji čovjek koji je boravio u svemiru, u ukupnom trajanju od 9 dana. Da bi sudjelovao u novoj misiji Atlas 6 morao je pokazati da je fizički i mentalno kadar u svojoj 76-oj godini proći sve testove potrebne za svemirska putovanja. Nakon rigoroznih testova krenuo je na novu misiju, koju je uspješno odradio kao i onu prvu. Zadatak ove misije bio je, između ostalog, proučiti utjecaj svemirskih letova na osobe starije životne dobi. Kako je poživio još osamnaest godina očito je njegov odlazak u svemir imao pozitivnog utjecaja na zdravlje pokazavši da mentalna i fizička “budnost” u starijoj životnoj dobi mogu samo podići kvalitetu života i rada u starosti.

Uživajte u blagdanskom raspoloženju, a s novim zadatakom se javljamo ponovno u Novoj godini, točnije 2. siječnja 2022.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari