Prije otprilike 180 milijuna godina, u oceanskim dubinama rane jure odvijala se prava drama. Jedan gladni belemnit – predak današnjih glavonožaca sličan lignji – gostio se nevelikim rakom. Predator je uskoro postao plijen: baš kad je uživao u jelu, do njega je doolivao morski pas i rastrgao ga! Mekani dio lignjina tijela je pojeo, dok je ostatak – deset krakova i oštri kljun zvan rostrum – potonuo na morsko dno, zajedno s dopola pojedenim rakom.
Ostaci su se ondje zajedno fosilizirali, da bi ih 1970. godine otkrio stanoviti Dieter Weber. Nesvjestan njihove neobičnosti, amaterski skupljač fosila otkopao ih je u kamenolomu u Holzmadenu, seocetu u blizini Stuttgarta, a nedavno su završili na stolu Christiana Kluga, profesora paleontologije na Sveučilištu u Zürichu. “Riječ je o uistinu senzacionalnom pronalasku. Belemniti se vrlo rijetko pronalaze u fosiliziranom obliku, jer su njihova mekana tijela sklona rapidnom propadanju, a ovaj je bio izvrsno očuvan – barem onaj dio tijela koji nije otrgnuo predator. Uz to se fosilizirao zajedno sa svojom ‘večerom’, što je doista nevjerojatno”, s uzbuđenjem je ispričao Klug, dodajući kako je sudbinu ove životinje zapečatio njen neoprez. “Predatori su vrlo ranjivi kad se hrane, jer u tom trenutku ne obraćaju pažnju na okolinu, odnosno opasnosti koje vrebaju iz nje”.
Jedinstveni fosil dao je ime novome stručnom pojmu: riječju “pabulithos” (od lat. “pabulum” odnosno “hrana” i “lithos” odnosno “kamen”) paleontolozi odnedavno opisuju ostatke hrane koji nikad ne uđu u probavni sustav predatora i kasnije se fosiliziraju – u ovom slučaju, ostatke belemnita. Klug i kolege “žrtvu” su identificirali kao jedinku vrste Passaloteuthis laevigata, lignju s kljunom u obliku metka čiji su fosilni ostaci ranije pronađeni na području Europe i Maroka. Ovo stvorenje bilo je sjajan plivač, a hranilo se manjim ribama te, kao u ovom slučaju, rakovima. Glavni “sumnjivac” za njeno komadanje je, sudeći po tragovima zuba, izumrli morski pas Hybodus hauffianus. Osim njega, taj “zločin” su mogle počiniti i predatorske ribe Pachycormus i Saurorhynchus, morski krokodil Steneosaurus te čudovišni Stenopterygius, jedan od najvećih poznatih ihtiosaura.
Piše: Lucija Kapural
