Kako izgleda obred inicijacije u brazilskom plemenu Sateré-Mawé? Koji je velikan njemačke književnosti imao sklonost prema znatno mlađim damama? Tko je izumio slamke i u koju svrhu? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Johann Wolfgang Goethe (1749. – 1832.), jedan od najvećih njemačkih književnika, ženio se samo jednom: pred matičara je stao sa šesnaest godina mlađom Chriastiane Vulpius, sestrom svoga kolege i prijatelja Christiana Augusta Vulpiusa. Suprugu je nadživio, a i kao udovac smatrao je kako je mlađe slađe. Naime, kad su mu bile sedamdeset dvije, preko ušiju se zaljubio u stanovitu Ulrike von Levetzow, koju je čak pokušao zaprositi preko posrednika. Odbijen je – možda zato što je Ulrike tada imala sedamnaest godina!
2. Kako bi postali muškarci, odnosno bili primljeni u društvo lovaca i ratnika, plemenski dječaci od davnina prolaze kroz bolne, često i pogibeljno opasne obrede inicijacije. Ovakvi običaji ni danas nisu u potpunosti izumrli. Primjerice, Sateré-Mawé, jedan je od najstarijih domorodačkih naroda Brazila, još uvijek prakticira iznimno surov test muškosti. Statješine mladiću na ruke stavljaju rukavice od palminog lišća (na slici!), a ovaj ih ne smije skinuti dok za to ne dobije odobrenje. Zvuči jednostavno ako ne znamo da su iste pune tzv. metak-mrava, kukaca čiji se ubod smatra najbolnijim. Nesretnici proživljavaju neopisivu agoniju, a mnogi se tijekom obreda onesvijeste. Patnji, međutim, tu nije kraj – otrov mrava danima se zadržava u tijelu, uzrokujući grčenje mišića, groznicu i halucinacije. Da stvar bude gora, obred se katkad ponavlja i dvadesetak puta kroz nekoliko mjeseci, sve dok starješine ne zaključe kako je mladić dostojan postati ratnikom.
3. Sve do početka devetnaestog stoljeća, prostor na kojem leži Forum Romanum, središnji antički trg u Rimu, zvao se “Kravlje polje”, jer su pastiri ondje čuvali svoja stada. Baš u to doba, počelo se valorizirati iskopano arheološko blago.
4. Prema drevnom zakonu, koji je još uvijek na snazi, u Longyearbyenu, glavnom gradu norveškoga prekomorskog teritorija Svalbarda, zabranjeno je – umrijeti! Grad se, naime, nalazi u arktičkom pojasu, zbog čega se tijela pokojnika ne raspadaju nego ostanu gotovo savršeno očuvana na velikim hladnoćama. Teško bolesne osobe šalju se stoga u neki drugi dio zemlje, kako bi tamo provele posljednje dane.
5. Cilindar, apsurdno visoki šešir koji je 1797. godine, kad je izumljen, izazvao snebivanje na londonskim ulicama, u viktorijansko doba postaje neizostavan modni dodatak imućne gospode. Uz njega, simbol pripadnosti povlaštenoj klasi bile su igle za kravate, koje su se izrađivale od – kostiju jazavaca!
6. Slamke su izumili drevni Egipćani. Tamošnji pivari su, naime, kakvoću napitka tijekom proizvodnje provjeravali pomoću dugačkih slamčica od trstike, kako ne bi poremetili proces fermentacije.
7. Čuvena neogotička katedrala Svetog Petra i Pavla u Washingtonu gradila se od 1907. do 1990. godine, a danas je četvrto najviše zdanje u gradu. Dobila je brojne nagrade za arhitekturu, a može se podičiti i činjenicom da se u njoj nalazi predmet izvanzemaljskog podrijetla. Naime, u jedan od prozora od obojenog stakla ugrađen je kamenčić koji je donesen s – Mjeseca!
Piše: Lucija Kapural
