Jesu li drevni Egipćani žigosali ne samo stoku već i ljude?

Fotografija: Ancient Origins.

Žigosanje uglavnom vezujemo uz masovno obilježavanje stoke, no to je metoda kojom su u pojedinim povijesnim razdobljima obilježavani i ljudi. Donedavno se smatralo da su se robovi u drevnom Egiptu tetovirali, no prema novim promišljanjima čini se da je prije bila riječ o žigosanju. Tetoviranje se u Egiptu primjenjivalo, no prema svemu sudeći ne u ove svrhe. Što je konkretno utjecalo na promjenu ovog promišljanja, potražite u članku koji slijedi.

Žigovi slični onima korištenim za trgovinu robovima iz Afrike

Ella Karev sa Sveučilišta u Chicagu se pozabavila žigovima koji se čuvaju u zbirkama Britanskog muzeja i Muzeja egipatske arheologije Petrie u Londonu, a koji su se do sada vezivali uz žigosanje stoke. Ovi su žigovi bili drugačiji od žigova koji su korišteni za žigosanje stoke kako svojom veličinom tako i oblikom. Stoka krupnog zuba se žigosala žigovima kvadratnog ili pravokutnog oblika, a ti su žigovi bili ujedno veći od ovih ovdje razmatranih. Veliki žigovi su se koristili na krupnoj stoci kako rastom životinje ne bi prestali biti čitljivi. Konkretni žigovi iz Engleske, a koje je primarno proučavala Karev izrađeni su od bronce, a slični su onima koji su se koristili tijekom trgovine robovima iz Afrike u 19. stoljeću.

Žigosanje pragmatičnije u odnosu na tetoviranje

Ovi žigovi koji se čuvaju u britanskim muzejima datiraju se u razdoblje Novog kraljevstva i Trećeg prelaznog perioda odnosno od otprilike početka 13. stoljeća do sredine 7. stoljeća pr. Krista. Nađeni su u Medinet Habuu odnosno poznatom arheološkom lokalitetu u blizini Tebe na jugu Egipta. Lokalitet se najčešće povezuje s pogrebnim hramom Ramzesa III., ali se ovdje nalaze i druge povijesne građevine na kojima su radili brojni radnici. Karev smatra da su se ovi žigovi zagrijavali na vatri te se njima na znatno jednostavni i brži način od tetoviranja obilježavao velik broj ljudi. Nije nemoguće da su ovim žigovima obilježavane i manje životinje, no za to za sada nema nikakve potvrde.


Pragmatičnije rješenje

Drevni egipatski tekstovi također spominju obilježavanje robova, ali nisu određeni po pitanju načina na koji se ono obavljalo. Teorija Elle Karev “drži vodu” jer bi obilježavanje robova tetoviranjem bio mukotrpan i dugotrajan posao, dok je žigosanje bilo znatno jednostavnije i brže rješenje. Antonio Loprieno egiptolog sa švicarskog Sveučilišta u Baselu  rekao je da ima dojam da su se žigosali stranci, a ne domaći ljudi jer je u Egiptu u tom razdoblju bilo puno stranog svijeta. No je li tome tako otvoreno je pitanje. Neki smatraju da je ovo žigosanje očit pokazatelj da su robovi u svojim pravima bili obespravljeni poput životinja, no znanstvenici navode da su tu postojale brojne nijanse sivog.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari