Jesi li mrtav ako umreš, a znaš da si umro?

Fotografija: Screenshot filma: How Do You Know If You’re Dead

Naši život su vrlo različiti, no svi prolazimo neke iste stari pa nam je tako i smrt zajednička. Upravo to univerzalno iskustvo smrti ovu tematiku stavlja u središte interesa svih nas. Iako dobar dio populacije ne želi razmišljati niti razgovarati o trenutku kada će biti kraj svemu, ili možda neće, svi ćemo doći do tog momenta. Izvjesno je da će  tada doći do velikih promjena na razini tijela, no sudbina drugog dijela entiteta je manje poznata i golica maštu.

Descartesova više ne vrijedi

Najnovije studije otkrile su uznemirujuću činjenicu da smo svjesni svoje smrti odnosno da je svijest još dovoljno dugo prisutna da procesuira tu spoznaju. Iako naše srce više ne obavlja svoju funkciju mozak se još nije isključio. Pretpostavljamo da se svi znate onu slavnu i nadaleko poznatu izreku francuskog filozofa Renéa Descartesa, “Mislim dakle postojim” to bi zapravo značilo u ovom kontekstu moderne znanosti da naše poimanje života i smrti treba iz temelja mijenjati. Krenimo redom.

Medicinska definicija smrti

U medicinskom smislu smrt nastupa nakon što srce stane i više ne opskrbljuje tijelo krvlju, kao ni kisikom, a prestaje i funkcija disanja, no mozak još uvijek neko kratko vrijeme imao određenu dozu kisika. Isto tako na staničnoj razini ne dolazi odmah do propadanja. Stanice su dosta otporne u tom smislu, i taj proces je postupan i može trajati satima. Proces propadanja započinje, ali on je proces, a ne prekidač koji odjednom gasi sve svjetlo.


Velika studija i rezultati

Da svijest može postojati nakon smrti pokazala su istraživanja objavljena 2014. pod nazivom “AWARE – ispitivanje svijesti tijekom reanimacije”, što je najveća svjetska studija o tome što se događa s ljudskim umom i sviješću u ranom razdoblju smrti. Voditelj studije bio je dr. Sam Parnia inače liječnik na Odjelu za intenzivnu skrb i reanimaciju na NYU Langone School of Medicine u New Yorku. U svoje je veliko istraživanja uključio pacijente koji su doživjeli srčani zastoj, a koji su nakon reanimacije vraćeni u život te su mogli svjedočiti da su i nakon kliničke smrti bili svjesni sebe i onog što se događalo oko njih. Takvi pacijenti ne samo da su bili svjesni već im je mozak sasvim objektivno funkcionirao pa su mogli prepričati i pojasniti što se oko njih događalo. Proučavanje aktivnosti mozga pokazalo je da u vrijeme smrti dolazi do izboja energije u mozgu, pa i nakon što dođe do  poravnjavanja moždanih valova svijest je tu. To bi značilo da naš osjećaj sebstva možda ne  potječe iz mozga i da je svijest zaseban, neotkriven entitet, sličan, kažu, elektromagnetskim valovima koji mogu prenositi zvuk i slike. No, moderna znanost još uvijek ne posjeduje alate da se time ozbiljnije uhvati u koštac. Kada umremo, taj entitet koji zovemo svijest ili sebstvo ili kako god, ne biva nužno “odmah uništen”, ako bude. Prije manje od pola stoljeće ovo pitanje svijesnosti nakon smrti je popularizirao filozof i psihijatar Raymond Moody čija je knjige otvorila na znanstvenoj razini pitanje života poslije smrti. U knjizi je detaljno opisao iskustva više od 100 osoba koje su doživjele kliničku smrt i nakon njega iskustvo nastavka funkcioniranja svijesti. Knjiga je bila pravi hit i prodana u više od 13 milijuna primjeraka.

Dr. Sam Parnia (Screenshot: Sam Parnia – Is Life After Death Possible?)

Odakle dolazi svijest?

Citirat ćemo Parniju:

Svi smo mi svjesna, misleća bića. Sve što radimo počinje od svijesti. Ipak, u osnovi ne znamo odakle dolazi.

Ovo istraživanje otvara brojna filozofska i vjerska pitanja kao i brojna druga unutar znanstvenog medicinskog repertoara istraživanja. Zasada svatko može izvući svoj zaključak na pitanje iz naslova.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari