Farmaceutske tvrtke su one koje okreću velike novce, a takva su mjesta obično poprišta zakulisnih igara. Jedna od velikih tvrtki koja je bila sudionikom skandala s lijekovima u ranim 80-im godinama prošlog stoljeća je i ona Bayer.
Naime, korporacija Bayer je prodavala lijek za zgrušavanje krvi, koji je sa sobom nosio rizik od zaraze virusom humane imunodeficijencije odnosno HIV-om. Problem je bio što je s ovom praksom nastavila i kada je postalo jasno da je lijek kontaminiran. Tvrtka Bayer se iz Njemačke proširila u druge zemlje, a posebice se dobro pozicionirala u Sjedinjenim Državama. Ovaj lijek za hemofiličare vrijedan milijune i milijune umjesto da je povučen s tržišta u trenutku kada je bilo jasno da se s njime širi smrtonosan virus, i dalje je bio u prodaji. No, ne svugdje te je tako plasiran primarno na tržišta Azije i Latinske Amerike. Znači kada su menadžeri ove korporacije shvatili da zalihe lijeka ne mogu više prodavati, primjerice u SAD-u doslovno su ga usmjerili na tržišta gdje su mogli zaobići propise. Vlada Sjedinjenih Država je, nakon što su joj odvjetnici podnijeli dokaze o kontaminaciji lijeka, zabranila njegovu prodaju u Americi, ali je omogućila da se on i dalje prodaje na drugim mjestima.
Odgovorne vlade okrenule glavu na drugu stranu
Naime, i nakon što je u SAD-u uvedena toplinski obrađena verzija lijeka on je i dalje prodavana u svom dotadašnjem obliku na područjima gdje je iz perspektive Zapadnjaka “Bog rekao laku noć”. Iako bi se američka, kao i primjerice njemačka vlada mogle opravdati što u tom trenutku nije bilo učinkovitijeg nadzora nad ovom vrstom proizvoda u trenutku kada je uvedena toplinska obrada plazme svako je opravdanje nestalo.
Naime, nakon što je istina napokon izašla na vidjelo odgovorne vlade, poput one SAD-a su okrenule glavu na drugu stranu, kao da ih se sve to nimalo ne tiče. Tako da vladajuće strukture zdravstva snose svoju odgovornosti, a ne samo Bayer, pa se upravo na ovom primjeru može iščitati kako se interesi elita i kompanija isprepliću kada je u pitanju novac, ali ne i po pitanju odgovornosti.
Novac vlada svijetom
Lijek sa smrtonosnim virusom je stigao do brojnih hemofiličara, čija tijela zbog genetike nisu u stanju sama proizvoditi ovaj protein odgovoran za zgrušavanje krvi. Zbog takve politike giganta Bayer brojni hemofiličari su dobili HIV, a potom su razvili AIDS. Ovakva je politika diskreditirala ovu korporaciju kao nemoralnu i neodgovornu jer je očito vodila računa kome će podvaliti staru verziju lijeka kako ne bi bila na gubitku.
Bayer je kasnije bio prisiljen isplatiti nekoliko stotina milijuna dolara odštete u nagodbi s tisućama zaraženih hemofiličara i njihovih obitelji. Konkretni je farmaceutski skandal danas poznat kao jedan od najvećih u svjetskoj povijesti.
Piše: Sonja Kirchhoffer
