Jedan od najuspješnijih sineasta svih vremena čak dvaput se našao na stranicama crne kronike!

Čak i oni koji ga prozivaju zbog estetike sentimentalnog kiča, oslanjanja na specijalne efekte ili bezočnog falsificiranja povijesnih činjenica u ratnim dramama poput “Spašavanja vojnika Ryana” i “Schindlerove liste”, jedno mu moraju priznati – ubraja se u komercijalno najuspješnije holivudske sineaste svih vremena. Na policama američkog redatelja, scenarista i producenta koče se dva “Oscara” te bezbroj drugih filmskih nagrada, čak sedam njegovih remek-djela uvršteno je u Nacionalni filmski registar Američke kongresne knjižnice, a procjenjuje se da je “težak” gotovo četiri milijarde dolara. Od 1975. godine, kad je uzletio u zvjezdanu orbitu ljetnim blockbusterom “Ralje”, koji je utjerao strah u kosti milijunima kupača diljem svijeta, ne prestaje nizati hitove. “Bliski susreti treće vrste”, “E.T. izvanzemaljac”, niz filmova o neustrašivom arheologu Indiani Jonesu, “Jurski park”, “Umjetna inteligencija”, “Specijalni izvještaj” i “Rat svjetova” samo su neki od uradaka koji su poharali sve rekorde gledanosti na kino-blagajnama, a hvalospjeve kritičara donose mu filmovi “Boja purpura”, “Carstvo sunca”, “Amistad”, “Uhvati me ako možeš”, “Terminal”, “München ” i “Lincoln”.

Da cijena takvog uspjeha može biti visoka, filmaš se više puta imao priliku uvjeriti. Opsjedali su ga deseci fanatičnih obožavatelja, što je isprva smatrao “gnjavažom koja ide uz posao”. Radilo se o slučajevima poput onog kad se mlada kanadska starleta pod okriljem noći ušuljala u njegov ured u studiju “Universal”, kako bi ga uvjerila da joj dodijeli ulogu. S vremenom su se, međutim, na njega namjerili luđaci težeg kalibra.

Godine 1998. na pik ga je uzeo shizofreničar Jonathan Norman, koji je utuvio u ludu glavu da mu je redatelj otac. “Gade pokvareni, odbacio si me kao zadnje smeće i sad ćeš za to platiti!”, tople su riječi koje je uputio “tatici” u pismu koje je, radi umjetničkog dojma, poprskao s nekoliko kapi kokošje krvi. Spielberg prijetnje isprva nije shvaćao ozbiljno. “Da mi je samo dolar za svako ‘trknuto’ pismo koje sam dobio, bio bih bogat čovjek. Ali, čekajte, pa ja jesam bogat čovjek!”, šalio se, nesvjestan opasnosti. Kad je u dvorišto našao obezglavljenu mačku, osmijeh mu je sišao s lica.

Norman je dobio zabranu približavanja žrtvi, koje se, kako to već biva, nije pridržavao. Pokušao je provaliti u redateljev dom ali ga je, srećom, zaustavio policajac koji je bio u ophodnji susjedstvom. Ono što je predstavnik snaga zakona pronašao u uljezovu ruksaku zorno je govorilo o njegovim namjerama: uz dvadesetak centimetara dugačak lovački nož, poremećeni mladić ponio je nekoliko žileta, lisičine i ljepljivu traku. “Da me niste ulovili, gada biste našli izrezanog na komadiće!”, hladnokrvno je izjavio na ispitivanju. Zbog pokušaja ubojstva, na više je godina smješten u psihijatrijsku ustanovu zatvorenog tipa.


Neće proći ni tri godine, a novi manijak fokusirat će se na redatelja, ovaj put manijak ženskog roda. Čitav slučaj podsjeća na neki od Spielbergovih filmova: Diana Napolis, sredovječna socijalna radnica, optužila ga je da joj je u mozak ugradio mikročip, pomoću kojeg kontrolira njene misli. “Steven Spielberg je istaknuti član sotonističkog kulta koji pokušava zavladati svijetom pomoću kibernetičke tehnologije. Osim što mi čitaju misli, manipuliraju mojim tijelom, uzrokujući nepodnošljivu bol”, laprdala je po bespućima interneta te dijelila antisotonističke letke slučajnim prolaznicima. Nakon što je Spielbergu poslala SMS poruku u kojoj prijeti da će “biti prisiljena povući radikalne poteze” ako je ne prestane mučiti, dobila je sudsku zabranu približavanja. “Čini se da u mojoj osobnosti postoji nešto što magnetski privlači luđake svih vrsta. Dok ne otkrijem o čemu je riječ, mabavio sam dva krvoločna dobermana”, našalio se redatelj po izlasku iz sudnice.

Piše: Lucija Kapural

Komentari