Je li Marija Antoaneta doista izrekla ciničnu rečenicu: “Ako nemaju kruha, nek’ jedu kolače”?

Marija Antoaneta bila je francuska kraljica i supruga Luja XVI. Ostala je zapamćena kao razmažena i rasipna kraljica kojoj se pripisuje izreka: “Ako nemaju kruha, nek’ jedu kolače”.

Zamjena termina brioš s kolačem

Navodno je kraljica dala ovu izjavu kada su je tijekom krize informirali da su seljaci toliko siromašni da nemaju ni za kruh, a na što je ona navodno, nesvjesna situacije, izjavila da neka onda jedu brioše. U osnovi brioš je slatki kruh koji je svojim sastavom sličniji kolaču nego kruhu, no zamjena u terminologiji ne mijenja kontekst.

Je li doista kraljica izgovorila tu rečenicu?

Pitanje koje se u zadnje vrijeme postavlja je: “Je li Marija Antoaneta doista izgovorila to što joj se pripisuje?” Za sada nema nikakvih dokaza koji bi to potvrdili. Denise Maior-Barron, profesorica na Sveučilištu Claremont Colleges u Kaliforniji, smatra da je ta izjava kasnije zlonamjerno pripisana kraljici jer u podacima koji potječu iz Antoanetinog vremena nema dokaza za to.


Povijest pišu pobjednici

Još je važnije pitanje od potonjeg, ako Marija Antoaneta nije to izjavila, zašto joj se ta rečenica pripisuje? Kako povijest pišu pobjednici, tako je i Marija Antoaneta po svemu sudeći bila žrtva pobjednika, koji su iz svojih interesa odlučili iskriviti sliku povijesti. O tome kako se slika povijesnih osoba mijenja kroz vrijeme upravo svjedoči lik Marije Antoanete, koja je nakon revolucije prikazivana u znatno lošijem svjetlu nego uoči nje te je tretirana kao simbol raskalašenosti, i svega lošeg što s tim dolazi u paketu.

Jedno od objašnjenja je i seksizam 

Zanimljivo je da su etnolozi ovakve priče o bešćutnosti aristokracije našli i u velikom broju drugih zemalja uvijenih u bajke i razne usmene predaje. Danas sve više prevladava mišljenje da je Antoaneta ocrnjena ne samo zašto što je pripadala od Francuza omraženoj austrijskoj obitelji Habsburgovaca, već i zbog jednostavne činjenice jer je bila žena, pa se u ovim napadima može naći i zrnce seksizma. Njezin je suprug doživio puno manje napada, iako je on bio taj koji je bio zadužen za upravljanje zemljom. Robert Gilde, profesor moderne povijesti na Sveučilištu u Oxfordu u Velikoj Britaniji, smatra da je Francuska revolucija željela u potpunosti isključiti žene iz politike. Iako su žene bile u neravnopravnom položaju od davnina, revolucionari su smatrali da su imale velik utjecaj na kraljevsku politiku bilo kao supruge i/ili ljubavnice, a što je nova vlast željela pod svaku cijenu spriječiti u budućnosti.

Rousseau i njegova zagonetna “velika princeza”

Ovaj tobožnji Antoanetin citat se danas pripisuje Jeanu-Jacquesu Rousseau, a koji ga je pribilježio još 1767. godine, kao citat “velike princeze”. Upitno je tko je ta princeza bila te o tome postoje različita tumačenja koja se kreću u rasponu od toga da je riječ o fiktivnom liku do toga da je u pitanju žena Luja XIV. Teško da se citat odnosio na Antoanetu koja je u to vrijeme imala samo 12 godina te je živjela još u svom domu i bila prilično daleko od budućeg francuskog dvora. Marija Antoaneta giljotinirana je iste godine kada i njezin suprug 1793., a tek se relativno nedavno počela preispitivati njezina uloga u francuskoj povijesti koja, čini se, sada otkriva nešto drugačiju priču od one koja nam je servirana.
Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari