Je li Marija Antoaneta doista izrekla ciničnu rečenicu: “Ako nemaju kruha, nek’ jedu kolače”?

Marija Antoaneta bila je francuska kraljica i supruga Luja XVI. Ostala je zapamćena kao razmažena i rasipna kraljica kojoj se pripisuje izreka: “Ako nemaju kruha, nek’ jedu kolače”.
Zamjena termina brioš s kolačem
Navodno je kraljica dala ovu izjavu kada su je tijekom revolucije informirali da su seljaci toliko siromašni da nemaju ni za kruh, a na što je ona navodno, nesvjesna situacije, izjavila da neka onda jedu brioše. U osnovi brioš je slatki kruh, a kako je svojim sastavom sličniji kolačima negoli kruhu, sama poanta priča zamjenom termina brioš s kolačem nije izmijenjena.
Je li doista kraljica izgovorila tu rečenicu?
Pitanje koje se u zadnje vrijeme postavlja je: “Je li Marija Antoaneta doista izgovorila to što joj se pripisuje?”. Za sada nema nikakvih dokaza koji bi to potvrdili. Denise Maior-Barron, profesorica na Sveučilištu Claremont Colleges u Kaliforniji, smatra da je ta izjava zlonamjerno pripisana kraljici jer u podacima koji potječu iz kraljičina vremena nema niti jednog podatka koji bi tome išli u prilog.
Povijest pišu pobjednici
Još je važnije pitanje od potonjega, ako Marija Antoaneta nije to izjavila, zašto joj je ta rečenica pripisuje? Kako povijest pišu pobjednici, tako je i Marija Antoaneta po svemu sudeći bila žrtva pobjednika, koji su iz svojih interesa nametnuli određenu iskrivljenu sliku povijesti. O tome kako se slika povijesnih osoba mijenja kroz vrijeme upravo svjedoči lik Marije Antoanete, koja je prvo uoči revolucije prikazivana kao simbol dobra, što također, treba gledati s dobrom dozom skepse, da bi zatim nakon revolucionarnih promjena postala simbol svega lošeg.
Jedno od objašnjenja je i seksizam 
Zanimljivo je da su etnolozi ovakve priče o bešćutnosti aristokracije našli i u velikom broju drugih zemalja uvijenih u bajke i razne usmene predaje. Danas sve više prevladava mišljenje da je Antoaneta ocrnjena ne samo zašto što je pripadala u Francuskoj omraženoj austrijskoj obitelji Habsburgovaca, već i zbog jednostavne činjenice što je bila žena te se u ovim napadima nalazilo i sjeme seksizma. Njezin je suprug doživio puno manje napada, iako je on bio taj koji je bio zadužen za upravu nad zemljom. Robert Gildea, profesor moderne povijesti na Sveučilištu u Oxfordu u Velikoj Britaniji, smatra da je francuska revolucija željela u potpunosti isključiti žene iz politike. Iako su žene bile u neravnopravnom položaju od davnina, revolucionari su smatrali da su one imale velik utjecaj na kraljevsku politiku kao žene i ljubavnice, a što su novi ljudi na vlasti željeli pod svaku cijenu spriječiti u budućnosti.
Rousseau i njegova zagonetna „velika princeza“
Ovaj tobožnji Antoanetin citat se danas pripisuje Jeanu-Jacquesu Rousseau, a koji ga je zabilježio još 1767. godine, kao citat „velike princeze“. Upitno je tko je ta princeza bila te o tome postoje različita tumačenja koja se kreću u rasponu od toga da je riječ o fiktivnom liku do toga da je u pitanju žena Luja XIV. Teško da se citat odnosio na Antoanetu koja je u to vrijeme imala samo 12 godina te je živjela još u svom domu i bila prilično daleko od budućeg francuskog dvora. Marija Antoaneta giljotinirana je sa svojim suprugom 1793., a tek se relativno nedavno počela preispitivati njezina uloga u francuskoj povijesti koja, čini se, sada otkriva nešto drugačiju priču od one koju smo navikli slušati.
Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari