Je li James Buchanan doista kupovao pa oslobađao robove? Da, ali…

Zašto je Staljin rekao “ne” nastupu sovjetske reprezentacije na nogometnom SP-u u Švicarskoj? Koji je američki predsjednik vlastitim novcem kupio dvije robinje, da bi ih potom oslobodio i zaposlio? Što je to “ulje svetog Franje”? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas probrali!

1. Možda ste negdje pročitali podatak da je James Buchanan (1791. – 1868.), petnaesti predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, vlastitim novcem kupovao robove te ih potom oslobađao. To je povijesna činjenica, no nije to činio iz altruizma, kao što biste mogli pomisliti. Kad je, uoči izbora, otišao posjetiti obitelj, otkrio je nešto što bi moglo narušiti njegovu pomno kultiviranu neutralnu poziciju po pitanju robovlasništva. O kakvoj se tajni radilo? Pokazalo se, naime, da predsjednikova rođena sestra Harriet i njen suprug, svećenik, na imanju drže dvije robinje, Daphne Cook i njenu kćer Ann. Ovog političkog “vrućeg krumpira” Buchanan se riješio na lukav način: kupio je dvije žene a potom im podario slobodu. Pragmatičan kakav je bio, time je riješio još jedan problem. Kao samac, oslanjao se na pomoć vjerne kućepaziteljice Ester Parker. Miss Hetty, kako joj je tepao, služila ga je 34 godine i postala mu bliska prijateljica, no u zadnje vrijeme zdravlje ju je sve slabije služilo. Lukavi Buchanan joj je stoga doveo asistentice – pogađate, kao služavke je zaposlio netom oslobođene robinje!

2. Na Svjetskome nogometnom prvenstvu u Švicarskoj 1954. godine očekivao se nastup reprezentacije SSSR-a, no Staljin (1878. – 1953.) je svoje nogometaše odlučio kazniti nakon njihova poraza protiv mrske Jugoslavije na olimpijskom turniru, pa je raspustio tadašnji moskovski armijski klub CDKA (iz kojeg će kasnije nastati CSKA). Podsjetimo se, nakon Rezolucije Informboroa 1949. godine prekinuti su odnosi dviju zemalja.

3. Prve cigarete umotane u papirić, kakve danas poznajemo, napravljene su tek 1832. godine, a isprva su se prodavale na komade. Kutije s cigaretama su, naime, stvorene godinama kasnije.

4. Tijekom jednog domjenka u Bijeloj kući, američki predsjednik Andrew Jackson (1767. – 1845.) poslužio je ni više ni manje nego 635 kilograma omiljenog sira, cheddara. Uzvanici su ga slistili za nepuna dva sata, ali je zato Bijela kuća smrdila po siru naredna tri tjedna!


5. Čuvenu pivnicu “Paulaner” je, davne 1634. godine, u Münchenu osnovao prosjački Red najmanjih, nazvavši je po svome zaštitniku, talijanskome katoličkom svecu Franji Paulskom. Lukavi monasi stvorili su ukusan napitak koji im je davao dovoljno energije i kalorija tijekom korizmenog posta, a među sobom su ga nazivali “uljem svetog Franje”, “blagoslovljenim očevim pivom” i “tekućim kruhom”.

6. Gnomovi, ne baš zla ali ni osobito plemenita bića, od davnina se spominju u mitolgiji, a mnogim su književnicima poslužili kao neiscrpno vrelo inspiracije. Folklor brojnih naroda spominje ta malena, strahovito ružna stvorenja, a samu riječ “gnomus” je, pretpostavlja se, u 16. stoljeću skovao alkemičar Paracelsus. Dok zapadnoeuropska mitologija spominje demonska bića koja nastanjuju šume, kabalistička tradicija opisuje ih kao pohlepne patuljke koji žive u dubini zemlje čuvajući su zlato i drago kamenje. U 19. stoljeću, gnomovi su često obrađivani u romantičarskoj literaturi, gdje su nerijetko poistovjećivani s goblinima, a ruski skladatelj Musorgski je jedan od stavaka “Slika s izložbe”, popularnog ciklusa minijatura za glasovir, naslovio “Gnomus”, pokušavajući stvoriti glazbeni ekvivalent trčkaranja ovih fantastičnih bića.

7. Tijekom perzijske vladavine, mnogi su egipatski mislioci i umjetnici odvedeni u Perziju, a u zemlji su ostali oni manje talentirani. O drevnom “odljevu mozgova” svjedoči lijes otkriven 2014. godine, na kojem su crteži toliko nevješti da su stručnjaci isprva mislili kako je riječ o falsifikatima!

Piše: Lucija Kapural

Komentari