Zašto su njemački muškarci koncem devetnaestog stoljeća masovno izazivali jedni druge na dvoboje? Koji je mudrac vjerovao da njegove mentalne procese ubrzava jedno poprilično nakaradno pokrivalo za glavu? Kakve su se glasine vezale uz ime talijanskog književnika Gabrielea D’Annunzija? Uživajte iz zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Američki predsjednik Ambraham Lincoln (1809. – 1865.) bio je pragmatičan čovjek, što se očitovalo i u njegovu funkcionalnom poimanju odijevanja. Primjerice, cilindar koji je često nosio nije bio puki modni dodatak, već je u tome visokom šeširu Lincoln nosio važne dokumente, kao i bilješke za govore.
2. Škotski teolog, filozof , lingvist i logičar Johannes Duns Scotus (1266 . – 1308.) nedvojbeno je bio inteligentan čovjek. Studirati je počeo prije dvanaestog rođendana, bio je jedan od najcjenjenijih predavača na Oxfordu a, zbog pronicljiva duha, suvremenici su mu nadjenuli nadimk “Doctor subtilis”. Unatoč svemu tome, katkad je znao doći na ideje koje bismo mogli okarakterizirati kao budalaste. Primjerice, bio je čvrsto uvjeren da je šiljasti šešir, kakav je često nosio, vrlo koristan za upijanje znanja. Smatrao je da isti, na kompliciran metafizički način, funkcionira kao neka vrsta obrnutog lijevka, kroz koji se informacije brzo upijaju u mozak.
3. Koncem devetnaestog stoljeća, njemački muškarci izlagali su se pogibelji kako bi udovoljili novome modnom kriku – u to vrijeme su se, naime, “nosili” ožiljcima na licu! Kako su ružne brazgotine smatrane utjelovljenjem muževnosti, oni koji su htjeli biti percipirani takvima morali su pustiti krv. Izazivali bi jedni drzge na dvoboje mačevima: stavili bi štitnike na oči i vrat, ali bi namjerno ostavili obraze nezaštićenima te nastojali dozvoliti protivniku da im nanesu porezotinu – po mogućnosti duboku. Nerijetko se s ovom praksom počinjalo još u tinejdžerskim danima.
4. Eiffelov toranj, jedna od najvećih turističkih znamenitosti Pariza, uopće nije bio namijenjen tom gradu. Inženjer Alexandre Gustave Eiffel (1832. – 1923.) svoje je nacrte za čelični toranj u obliku sužene piramide prvo predstavio u Barceloni, no od nadležnih je dobio rezolutno “ne” – smatrali su da tako ružnoj građevini nema mjesta u njihovom gradu. Toranj je stoga podignut na pariškom Champ-de-Marsu, kao privremeni izložak povodom Svjetske izložbe 1889. godine, no ondje je ostao do današnjeg dana. Premda se danas ponose gigantom od 300 metara koji bdije nad njihovim gradom, valja napomenuti da su i Parižani isprva toranj smatrali metalnom nakaradom te potpisivali peticije za njegovim uklanjanjem.
5. Astronomi su izračunali kako su, od Kristova rođenja do danas, planeti Sunčeva sustava bili najbliže jedni drugima 11. travnja 1128. godine. Tada su se svi zatekli unutar četrdeset stupnjeva širokog isječka na svojim eliptičnim putanjama.
6. Svojedobno se pričalo da je Gabriele D’Annunzio (1863. – 1938.), talijanski književnik i političar kojeg mnogi smatraju duhovnim začetnikom fašizma (na slici!), skupljao pramenove kose svojih mnogobrojnih ljubavnica te njima punio jastuke. Popularna je bila i legenda koja je govorila da autor “Trijumfa smrti” po kući nosi papuče načinjene od – ljudske kože!
7. U drevnoj Kini smatralo se nepristojnim da liječnici pregledavaju pacijentice. Kako bi dobile potrebnu pomoć, žene su na povećim lutkama, stvorenim posebno za tu namjenu, pokazivale gdje ih boli.
Piše: Lucija Kapural
