Je li do masovnog pokolja eskimskog plemena dovela dječja igra?

Nunalleq, arheološko nalazište na jugozapadnoj obali Aljaske, sačuvalo je uspomene na stravičan pokolj lokalnog življa. Glinene posude, pribor za jelo, košare, nakit, igle za tetoviranje i oružje Yup’ika, eskimskog naroda koji je ovdje obitavao prije 350 godina, posvuda leže razbacani, svjedočeći o napadu koji je iznenadio njihove vlasnike. Među njihovim razrušenim domovima, pronađeni su pak tragovi da su nesretni ljudi, njih pedesetak, istjerani na čistinu dimom.

Sablasna tišina nadvija se okolicom, a oni praznovjerni tvrde da je povremeno prekidaju tihi vapaji ubijenih, koji već stoljećima vape za pravdom. Ono najgore su ipak trupla, nijemi svjedoci strahote koja se ovdje odigrala. Da nisu umrli prirodnom smrću, jasno je na prvi pogled. Kostur jedne žene pronađen je u položaju koji sugerira da se ugušila dok je pokušavala iskopati tunel ispod zidova zgrade. Veće skupine ljudskih ostataka pronađene su zajedno, licem u blatu i ruku vezanih konopom od trave, što ukazuje na to da su nesretnici bili zarobljeni te potom pogubljeni. Rupe u lubanjama drugih trupla sugeriraju pak probadanje strijelom ili kopljem. Što se ovdje dogodilo, pitanje je na koje arheolozi traže odgovor.

Prema eskimskom folkloru, do krvavog masakra dovela je nevina dječja igra, a znanstvenici sa Sveučilišta u Aberdeenu, koji su tijekom iskapanja u Nunallequ otkrili ostatke dvadeset osmero ljudi, sada pokušavaju dokazati je li barem dio te tragične priče utemeljen na istini. O čemu se radi?

Prema predaji, žitelji Agaligmiuta, kako se selo Nunalleq tada zvalo, usedamnaestom stoljeću su zbrisani s lica zemlje zbog – krvne osvete. Legenda kaže da su se dvojica dječaka igrala vrhovima strijela, te da je onaj veći nehotično probo oko manjem. Lud od bijesa, otac ozlijeđenog dohvatio je nož te iskopao oba oka većem dječaku, na što je pak reagirala njegova rodbina, organizirajući veliki osvetnički pohod. “Premda je jasno da je do masakra došlo, tek moramo doznati što ga je uzrokovalo”, ispričao je arheolog Rick Knecht, voditelj istraživanja. “Možda je to bila igra koja je pošla po zlu a možda nešto posve drugo, no ono što znamo jest da su se u to vrijeme na ovom području vodili tzv. ‘Ratovi luka i strijele’, koji su koincidirali s naglim zahlađenjem. Studen je vjerojatno dovela do manjka hrane, što je pak bio okidač za ratove”, kaže Knecht, dodajući kako no to ne znači da lokalne legende nemaju korijene u zbiljskim događajima. “Kako bilo, uvjeren sam da ćemo uskoro pronaći dokaze koji bi folklornu priču potvrdili ili pak negirali”.

Piše: Lucija Kapural


Komentari