Japanac koji se spasio s Titanica javno osramoćen jer se drznuo preživjeti umjesto da potone s brodom!

Fotografija: Wikimedia Commons

Masabumi Hosono imao je četrdeset i dvije godine kada se ukrcao na Titanic u južnoj engleskoj luci Southampton, 10. travnja 1912. godine. Samo pet dana kasnije brod je potonuo, a on je bio jedan od onih sretnika koji su preživjeli potonuće, no postavlja se pitanje je li bio sretnik ili pak nije. Zanima li vas zašto smo ovo pitanje uopće postavili, pročitajte naš današnji članak.

Suočavanje sa smrću

Hosono je bio službenik u japanskom ministarstvu prometa koji je 1910. putovao Rusijom kako bi proučio tamošnji željeznički sustav, a potom je otišao u Englesku gdje se kasnije ukrcao na Titanic. Namjera mu je bila da se u Japan vrati s druge strane svijeta. Na brodu je bio jedini japanski putnik, a putovao je kao putnik drugog razreda iako je kao japanski službenik mogao bez problema kupiti kartu prvog razreda. Samo 5 dana nakon ukrcavanja u noći jedan od članova posade mu je lupao po vratima i probudio ga, očito iz dubokog sna jer do tog trenutka nije bio svjestan buke koja se čula na brodu. Još pospan izašao je na hodnik i vidio ljude kako bjesomučno viču, što ga je brzo razbudilo naKon čega se pridružio mnoštvu koje je nastojalo doći do palube broda, a na kojoj se nalazilo samo 20 čamaca za spašavanje. No dolazak do “spasonosne” palube nije bio tako jednostavan jer su prednost u prolazu imali ljudi s kartom višeg razreda. Ipak se uspio nekako progurati do palube, ali je u tom trenutku shvatio, promatrajući nebo prošarano plavičastim signalnim raketama, da se suočava sa smrću. Htio, ne htio počeo je razmišljati o svojoj obitelji koju ostavlja iza sebe. U svojevrnom opraštanju sa životom čuo je mornara koji je vikao da su još dva slobodna mjesta u čamcu broj 10. Kako je čovjek kraj njega bez razmišljanja uskočio u čamac, on je impulzivno slijedio njegov primjer. Možemo se samo zapitati, a tko ne bi iskoristio tu priliku. Preživjele s Titanica spasio je brod Carpathia, koji ih je prevezao u New York.

Fotografija: Wikipedia

Posljedice optužbi iz SAD-a

Po povratku u Japan u prvom trenutku je dočekan s odobravanjem, no onda se pojavila knjiga o Titaniku, Archibald Graciea. Archibald je preživio potonuće Titanica tako što se popeo na prevrnuti čamac za spašavanje, a Japanca je u svojoj knjizi prozvao slijepim putnikom u spašavanju. Jedan od preživjelih pomoraca je išao tako daleko da je tvrdio da se Hosono preodjenuo u ženu kako bi spasio “svoju guzicu”. Iako je njegov dolazak u Japan u početku dočekan s odobravanjem, a što mu je donijelo određeni publicitet u javnosti, optužbe iz Sjedinjenih Država imale su dalekosežne posljedice kako na njegov život tako i život njegove obitelji. Izgubio je posao, a obitelj mu je bila osramoćena i izolirana. Nakon nekog vremena zbog svoje stručnosti vraćen je na posao, no više nikada nije dobio priliku za napredovanje. Sramota je, uvjetno rečeno, potrajala sve do njegove smrti 1939. godine, ali je obitelj nosila ljagu i desetljećima nakon nje.


Razlozi sramoćenja

Kada je u devedesetim godinama prošlog stoljeća Titanic ponovno došao u žižu popularnosti, znanstvenici koji su pregledali njegove zabilješke, utvrdili su da nitko od preživjelih nije na tako emocionalan način opisao svoje suočavanje sa skorom smrću. O svim tim zbivanjima Hosono nije želio razgovarati, a umro je osramoćen u snu u dobi od 68 godina, 1939. Još dugo nakon smrti njegova je priča o spašavanju s Titanica bila izvor sramote za Hosonovu obitelj. Danas se njegova izolacija u Japanu i javno sramoćenje povezuje s miješanjem japanskih i zapadnjačkih tradicija. Japan je u drugoj polovici 19. stoljeća prihvatio zapadnjačke vrednote poput one da žene i djeca imaju prednost pred ostalim, a koje su se krajnje nezgodno po Hosona spojile s japanskim očekivanjima da se pojedinac časno suoči sa smrću i žrtvuje. Na kraju se došlo do zaključka da je Hosonova nesreća bila više povezana sa zapadnjačkim vrednotama nego s izvornim japanskim tradicijama.

Senzibiliziranje javnosti

Nakon filma Jamesa Camerona o Titanicu, i nakon više desetljeća ponovnog objavljivanja pisma kojega je Hosono napisao svojoj supruzi u trenutcima očaja, javnost se senzibilizirala i prihvatila njegovu odluku kao logičan odabir, kojega bi vjerojatno svatko iskoristio. Hosonov unuk Haruomi Hosono, inače vođa poznatog elektronskog benda Yellow Magic Orchestra, izjavio je da je nakon svih ovih desetljeća obitelji vraćena čast. Je li Hosono bio sretan što je preživio ili je na kraju to uzrokovalo veću nesreću u njegovu životu, prosudite sami.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari