Jaja ranih dinosaura imala su mekane ljuske, baš kao ona današnjih zmija, guštera i kornjača

Znanstvenici su pretpostavljali da su jaja dinosaura imala tvrde ljuske, poput onih koja liježu moderne ptice i krokodili. Ta pretpostavka, dokazao je tim američkih, kanadskih i argentinskih paleontologa, pogrešna je… Barem što se tiče najstarijih vrsta ovih izumrlih gmazova. Analizirajući fosilne ostatke jaja dvije vrste ranih dinosaura neletača, protoceratopsa i musaura, otkrili su da su njihove ovojnice po mehaničkim svojstvima i mikrostrukturi zapravo bile iznimno slične onima današnjih zmija, guštera i kornjača: laičkim rječnikom, bile su mekane i elastične. Mark Norrell, kustos odjela za paleontologiju Američkog muzeja prirodne povijesti i glavni autor studije nedavno objavljene u časopisu “Nature”, proučio je fosilizirana jaja – koja su sadržavala embrije – protoceratopsa, biljojeda veličine ovce koji je živio na području današnje Mongolije prije sedamdeset pet milijuna godina, te musaura, 6-metarskoga gmaza dugačkog vrata koji je područjem koje danas nazivamo Argentinom tumarao prije više od dvije stotine milijuna godina. “Tražili smo ostatke proteinskih membrana koje tvore ljuske jaja. Shvatili smo da one kod ranih dinosaura nisu bile mineralnog sastava. Slično vrijedi za brojne vrste današnjih gmazova. Protoceratops i musaur su po svoj prilici zakopavali jaja, baš kao što to čine moderne životinje koje liježu jaja s mekanim ljušturama. Evolucijski gledano, bila je to sjajna strategija, jer je jaja održavala vlažnima i zaštićenima”, ispričao je Norrell.

Piše: Lucija Kapural

Komentari