Zašto je ruski car dao objesiti štakora? Kakvo su sablasno otkriće arheolozi ostvarili u okolici Aškelona? Koji je australski pljačkaš iz devetnaestog stoljeća zasluženo stekao reputaciju neuhvatljivog? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Prije nekoliko godina, u odvodnom kanalu u okolici izraelskog grada Aškelona, arheolozi su pronašli nešto doista uznemirujuće: stotinu kostura novorođenčadi iz bizantskog perioda. Stručnjaci pretpostavljaju da se u blizini nalazio bordel, te da su prostitutke neželjene bebe bacale u kanalizaciju. Svi ostaci pripadali su muškoj djeci – pretpostavlja se da su ženske bebe ostavljane na životu kako bi, kad odrastu, mogle nastaviti stopama svojih majki.
2. Najsmrtonosnija pandemija dvadesetog stoljeća bila je ona tzv. španjolske gripe, koja je harala od proljeća 1918. do početka 1919. godine. Odnijela je živote oko pedeset milijuna ljudi (prema nekim izvorima, ta brojka se penje do čak stotinu milijuna) i obuhvatila gotovo sve krajeve svijeta. Nazvana je španjolskom jer tisak u neutralnoj Španjolskoj nije bio podložan cenzuri, za razliku od onoga u zemljama sudionicama Prvoga svjetskoga rata. Ondje se slobodno izvještavalo o epidemiji, što je stvorilo pogrešan dojam da je Španjolska osobito pogođena. Prema nekim istraživanjima, bolest se raširil iz britanskoga vojnog kampa u Etaplesu u Francuskoj; prema drugima, kremula je iz američkoga vojnog kampa u u Kansasu. Kako bilo, zna se da su je raširili upravo mobilizirani vojnici koji su se kretali širokim geografskim područjima.
3. Dana 10. travnja 1912. godine, prekooceanski brod RMS “Titanic” zaputio se na svoje prvo putovanje. Pokazat će se da je to ujedno bilo posljednje putovanje luksuznog broda. Pet dana kasnije, plovilo o kojem su svjetski mediji pisali kao o nepotopivom završilo je na dnu Atlantika, nakon sudara s ledenjakom. Procjenjuje se da je na brodu bilo 2.224 putnika i članova posade, od kojih je više od 1.500 poginulo. Među sretnicima koji su preživjeli jednu od najgorih komercijalnih pomorskih katastrofa u novijoj povijesti bio je desetogodišnjak Frank John William Goldsmith Jr. (1902. – 1982). Goldsmith, koji se kasnije oženio i dobio tri sina, nikad se nije uspio osloboditi uspomena na stravičnu noć. U memoarima, napisao je kako nikada nije vodio sinove na bejzbolske utakmice, zato što ga je graja s tribina podsjećala na vriskove suputnika i supatnika s “Titanica”.
4. Poput jezivog Normana Batesa, poremećenog ubojice iz Hitchcockova remek-djela “Psiho”, Indijac Syed Abdul Ghafoor u podrumu obiteljske kuće čuvao je majčin leš. Duže od dva desetljeća, ovaj profesor engleske književnosti oko svih važnijih odluka se “savjetovao” s truplom, položenim u stakleni lijes. Tek 1995. godine, pokojnica je propisno ukopana – zajedno sa svojim jedincem, koji je te godine preminuo.
5. Veliki požar u Londonu 1666. godine uništio je osamdeset posto grada, ali je istodobno stao na kraj kugi, koja je prethodne godine odnijela više od šezdeset pet tisuća života. U vatri su, naime, izgorjeli svi štakori i muhe, prijenosnici zaraze.
6. Zloglasni australski pljačkaš George Jones (1815. – 1844.) toliko je puta bježao iz zatvora da su za njega odlučili izgraditi specijalnu ćeliju, ojačanu dvostrukim rešetkama. Guverner mu je, napola u šali, rekao: “Ako iz OVOGA uspiješ umaknuti, dat ću ti pomilovanje!”. Pogađate, zatvorska ptičica je i iz ove “krletke” odlepršala…
7. Ruski car Petar III. Fjodorovič (1728. – 1762.) jednom je javno dao objesiti – štakora! Zlosretni glodavac zamjerio mu se time što je pojeo njegove igračaka iz djetinjstva, drvene figurice vojnika. U trenutku kad se na infantilan način odlučio osvetiti dlakavom štetočini, Petar je imao dvadeset pet godina.
Piše: Lucija Kapural
