Incestuozni vladar: Leopold I. ženio se samo krvnim srodnicama!

Slika: YouTube screenshot

Koja je momčad bila neočekivana senzacija na SP-u u nogometu 1962. godine? Kako je Kina izgubila višestoljetni monopol na proizvodnju svile? Koji je znanstvenik, razočaran podređenima, na važnu poziciju postavio vlastitu sluškinju? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!

1. Sjeverna Koreja bila je senzacija Svjetskog prvenstva u nogometu 1962. godine, održanog u Engleskoj. Ne samo što su u grupi izbacili Italiju, već su u epskoj utakmici u četvrtfinalu poraženi protiv Eusebijevog Portugala s 3:5, i to nakon što su vodili 3:0. Bili su prva azijska momčad koja je prošla u drugi krug.

2. Incest nije bio nepoznanica na europskim dvorovima u prošlosti, naprotiv – bio je to praktičan način da se osigura “čistoća krvi” i nedjeljivost teritorija u slučaju razvoda. Većinom, ta praksa smatrala se nužnim ulom, no bilo je i onih koji su u njoj istinski uživali. Za Leopolda I. (1640. – 1705.), hrvatsko-ugarskog kralja od 1657. te rimsko-njemačkog cara od 1658. godine (na slici!), bila je to omiljena zabava. Nije, dakako, bio prvi Habsburgovac koji se odao incestu, o čemu svjedoče i njihove deformirane čeljusti, no postoje brojni dokazi da je bio lud za onom koja mu je namijenjena za suprugu, nećakinjom Margaretom Terezom Španjolskom (djevojčicu, što je i bila u trenutku ženidbe, ovjekovječio je velikan baroknog slikarstva Velázquez na platnu “Mlade plemkinje). Margareti, kćeri kastiljsko-aragonskog kralja Filipa ΙV. i Marijane Austrijske – Leopoldove rođene sestre – bilo je nepunih petnaest kad je stala “na ludi kamen” s pustopašnim, jedanaest godina starijim monarhom. Provodili su dane i noći u spavaćim odajama, a po dvoru se šuškalo kako kralj inzistira na tome da ga mlada supruga u krevetu oslovljava kao ujaka. U sedam godine, Margareta mu je rodila čak petero djece, što je narušilo njeno ionako krhko zdravlje. Umrla je u dobi od dvadeset jednu godinu, no obudovjeli kralj nije dugo žalovao. Oženio se nepunih šest mjeseci nakon što je pokopao suprugu, pogađate, ponovno s rođakinjom – Klaudijom Felicitom Austrijskom.

3. Američki astronaut Edwin “Buzz” Aldrin zapamćen je kao član ekspedicije “Apollo 11”, koja se 1969. godine spustila na Mjesec. Aldrin, drugi čovjek koji je stupio na tlo Zemljina prirodnog satelita, ondje je održao religijski ritual, za što je dobio odobrenje NASA-e. Kao gorljivi prezbiterijanac, na Mjesecu se pričestio hostijom koju je prethodno blagoslovio njegov pastor. Neil Armstrong, koji nije sudjelovao u obredu, za to je vrijeme u tišini stajao pored kolege.

4. Osamdesetih godina devetnaestog stoljeća, američki fizičar i astronom Edward Pickering (1846. – 1919.), frustrirani direktor Opservatorija Sveučilišta Harvard, izgrdio je svoje nesposobno osoblje. “Niste ni za što! Moja služavka bi bolje radila ovaj posao od vas!”, zagrmio je. Nije ostao na pukim riječima – uistinu je ponudio posao svojoj sluškinji, Williamini Fleming (1857. – 1911.), o čijem zanimanju za znanost mu je supruga već ranije pričala. Amerikanka škotskog podrijetla isprva je obavljala administrativne poslove, da bi u roku od godinu dala postala voditeljica znanstvenog tima. Zapamćena je kao važna astronomkinja: klasificirala je desetak tisuća zvijezda, pridonijela razvoju sustava njihova označavanja te otkrila 310 promjenljivih zvijezda i 59 maglica, primjerice, tamnu maglicu Konjska glava.


5. Kina je imala monopol na proizvodnju svile sve do 552. godine, kad ga je izgubila zbog špijunskog pothvata dvojice bizantskih redovnika. Ovi su, naime, u Europu prošvercali jaja dudovog svilca, leptira čije gusjenice predu svilene čahure. Skrili su ih u svojim štapovima, koji su iznutra bili šuplji.

6. Jedan od najpopularnijih lijekova za djecu u devetnaestom stoljeću bio je “Mrs. Winslow’s Soothing Syrup”, sirup koji je, prema natpisu na etiketi, “u kratkom roku otklanjao bolove svih vrsta”. Uistinu je to činio, možda zato što je jedan od njegovih satojaka bio – morfij!

7. Američki poduzetnik Jasper Newton “Jack” Daniel (1849. – 1911.), proizvođač čuvenog viskija “Jack Daniel’s”, umro je od otrovanja krvi. Do toga je došlo zbog naoko bezazlene ozljede nožnog palca. Daniels, zaboravljiv i rastresen čovjek, naljutio se kad se nije mogao sjetiti kombinacije za otvaranje sefa, pa je metalnu riznicu snažno odalamio nogom. Nažalost, odlomljeni komadić kosti izazvao je sepsu. Kako nije imao djece, destileriju je naslijedio njegov nećak.

Piše: Lucija Kapural

Komentari