Bili su bogomdani talenti, velikani umjetnosti i znanosti, individue u mnogočemu ispred svoga vremena. Istodobno su bili dozlaboga mušičavi. Za vas smo odabrali pregršt anegdota o čuvenim velikanima, koje svejdoče upravo o toj strani njihove ličnosti!
Victor Hugo
U životu francuskog romanopisca, pjesnika, esejista i dramaturga Victora Hugoa (1802. – 1885.) periodi mahnite djelatnosti izmjenjivali su se s onima posvemašnje lijenosti i dokonosti. U takvom stanju “fjake” nalazio se i u trenutku kad je radio na remek-djelu “Zvonar Crkve Notre-Dame”. Kako se rok za predaju romana bližio, književnik je odlučio staviti samog sebe u neku vrstu kućnog pritvora. Zaključao je svu svoju odjeću namijenjenu izlascima u ormar, a potom predao ključ sobarici, uz napomenu da mu ga ne vraća sve i da je na koljenima preklinje. Navukao je pidžamu, iz koje nije izlazio narednih mjesec dana, sve dok nije napisao zadnje slovo. Nakon što je poslao rukopis izdavaču, u istoj toj pidžami zavalio se na kauč te odspavao dvadeset sati u komadu.
Steve Jobs
Pokrenuo je revoluciju u kompjuterskoj industriji – u vlastitoj garaži – i postao multimilijunaš prije dvadeset petog rođendana. Steve Jobs (1955. – 2011), čovjek koji je zauvijek izmijenio svijet kakav poznajemo, do smrti je ostao enigma čak i najbližim suradnicima. Tko je upoznat s čudesnim elektronskim napravama koje su izišle iz njegove radionice snova nazvat će ga genijem, revolucionarom ili vizionarom. Onaj pak tko je imao (ne)sreću raditi za njega načelno će se složiti s tim opisom, ali će dodati još nekoliko epiteta: lude, neotesan, tašt, bolesno zahtjevan i mušičav. Posljednja stavka odnosila se na nagle promjene raspoloženja vizionara Silicijske doline, ali i na njegove prehrambene navike. Još kao mladić, dok je radio za “Atari”, postao je vegan, i to onaj militantnog tipa, koji vas gleda kao ratnog zločinca ako ste se drznuli pojesti hrenovku u lisnatom za doručak. U jednom periodu, u svome ludilu je otišao korak dalje te se hranio isključivo voćem, koje je zalijevao litrama i litrama mlake vode. Bio je, naime, uvjeren da će se tako osloboditi toksina iz tijela, no oslobodio se i onih malobrojnih kolega koji su prema njemu bili prijateljski raspoloženi. Naime, zbog takvih navika, svakih pet minuta je jurio u nusprostorije, stvarajući redove bijesnih kolega pred muškim zahodom.
James Clerk Maxwell
Fizilčara Jamesa Clerka Maxwella (1831. – 1879.) smatraju jednim od najvećih znanstvenih umova u škotskoj povijesti. Čovjek koji je utemeljio kinetičku teoriju plinova, točno predvidio prirodu Saturnovih prstenova, postavio jednadžbe koje opisuju širenje elektromagnetskih valova i utjecao na Einsteinovu teoriju relativnosti istodobno je bio osobenjak. Dok se dvonožaca više-manje klonio, od obožavanog psića Tobyja, irskog terijera kojeg je smatrao najboljim prijateljem, nije se odvajao. Štoviše, bio je uvjeren da ga čupava životinjica razumije bolje od ikog, pa je svoje zamršene teorije upravo njemu prvom izlagao. Tek nakon što bi Toby potvrdno zalajao u znak slaganja s gospodarovim uvidima, Maxwell se osjećao spremnim da ih podijeli i s ostatkom svijeta.
Albert Einstein
I već spomenuti Albert Einstein (1879. – 1955.), čovjek čije prezime nerijetko koristimo kao sinonim za genijalnost, svoga konja za trku je imao. Otac moderne znanosti bio je rastresen, da ne kažemo smotan kao sajla. Redovito je gubio novčanike i rokovnike, rijetko kad je znao koji je dan u tjednu ili kada ima koji sastanak, a znalo mu se dogoditi da zaboravi i vlastitu adresu. Ekscentrična strana njegove osobnosti se, osim u prepoznatljivoj čupavoj frizuri, odražavala u odijevanju. Mnogi to ne znaju, no čuveni fizičar gotovo nikad nije nosio čarape. Prema njima je osjećao iracionalnu mržnju, pa je cipele navlačio na golu nogu, čak i zimi. Ta navada donijela je patnje njemu (u vidu žuljeva) ali i njegovoj okolini (u vidu nepodnošljivog smrada).
Truman Capote
“Drugi glasovi, drugi prostori”, “Drvo noći”, “Doručak kod Tiffanija” i “Hladnokrvno umorstvo” samo su neka od remek-djela iz pera rodonačelnika nefikcijske proze Trumana Capotea (1924. – 1984.). Vjerovali ili ne, sva su nastala u – ležećem položaju! Capote, koji je sebe nazivao “horizontalnim autorom”, potrbuške bi se zavalio na krevet s bilježnicom i kemijskom olovkom, a pored njega su bile neizostavne cigarete, pepeljara i šalica kave. Bio je, naime, uvjeren da samo taj položaj omogućuje optimalan rad njegove mozga, za što je bio spreman platiti cijenu u vidu ukočenih ramena, bolova u kralježnici te plahti progorenih opušcima i punih mrlja od kave.
Piše: Lucija Kapural
