Zanimanje za egipatske starine, napose hijeroglife, u Europi se javlja u doba renesanse. Kao znanost, egiptologija se počela razvijati za Napoleonova pohoda na Egipat, kad je skupina znanstvenika iz njegove pratnje počela sustavno proučavati tamošnje starine. Prekretnicu u njenom razvoju označava pronalazak granitne ploče u mjestu Rosetti 1799. godine, s tekstom dekreta helenističkoga vladara Ptolemeja V. Epifana ispisanoga grčkim, hijeroglifskim i demotskim pismom, koju je dešifrirao Jean-François Champollion. Sve ovo vam je, pretpostavljamo, poznato iz povijesnih knjiga. Za vas smo odabrali niz znanstvenih otkrića koja su bacila novo svjetlo na prošlost nekoć moćne civilizacije!
Meteorsko željezo – godine 1911. u Gerzeju je otkriven niz željeznih predmeta precizne izrade. Ovi artefakti zbunili su znanstvenike: analiza je, naime, pokazala da su nastali dva tisućljeća prije nego što su Egipćani poznavali vještinu taljenja metala. Nedavni testovi pokazali su da je željezo došlo od meteorita.
Srčane bolesti – ateroskleroza, učestalo oboljenje modernog društva koje se smatra posljedicom nezdrava načina života, mučila je i drevne Egipćane. Analiza šezdesetak mumija pronađenih u Kairu kod trećine njih je otkrila tragove koji upućuju na oštećenje arterija. Među njima je bila mumija princeze Ahmose-Meryet-Amon, koja je, tvrde stručnjaci, umrla od koronarne bolesti prije četrdesetog rođendana.
Odljev mozgova – tijekom perzijske vladavine, mnogi su egipatski mislioci i umjetnici odvedeni u Perziju, a u zemlji su ostali oni manje talentirani. O tome svjedoči lijes otkriven 2014. godine, na kojem su crteži toliko nevješti da su stručnjaci isprva mislili kako je riječ o falsifikatima.
Najstariji zanat – Egipćani su na prostituciju gledali pragmatički: ono što bi ove žene zaradile po hramovima koristilo se za javne radove. Primjerice, faraon Keops nije se libio u znoju lica zarađen novac lokalnih “prijateljica noći” uložiti u izgradnju svoje slavne piramide, štoviše, rođenu je kćer natjerao da na leđima doprinese tome arhitektonskom podvigu.
Tajna piramida – arheološko otkriće iz 2020. godine bacilo je novo svjetlo na zagonetku o načinu na koji su izgrađene egipatske piramide. Istražujući drevne natpise u kamenolomu u egipatskoj pustinji, znanstvenici su naletjeli na ostatke sofisticiranog sustava rampi za transport, stare barem 4.500 godina. Pomoću sanjki koje su nosile kamene blokove i bile pričvršćene užadima, Egipćani su mogli izvlačiti blokove iz kamenoloma alabastera pod vrlo strmim kutom.
Mumificiraj me nježno – mumificiranje je u početku bilo rezervirano za bogataše, no s vremenom je postalo dostupno svima, te time važna privredna grana Egipta. Mjesta na kojima se obavljalo nazivana su “Kućama ljepote”, mada nam nije jasno što je toliko lijepo u ljudskim organima razbacanim po prostoriji i litrama krvi na podu. Iako su najstarije mumije izrađene još prije 5.000 godina, konačne tehnike mumificiranja razvijene su za Srednjeg kraljevstva, a u Novom kraljevstvu dovedene su do tehnološkog vrhunca. Iz potonjeg razdoblja sačuvano je mnogo faraonskih mumija.
Plaćenici a ne robovi – često ponavljanu teoriju o robovima kao graditeljima piramida, odnosno surovim uvjetima u kojima su isti radili, struka je zadnjih godina odbacila. Arheolozi su u Gizi pronašli niz grobnica radnika koji su gradili piramide, čime je potvrđeno da se radilo o plaćenim zanatlijama, a ne robovima. Nadalje, postoje dokazi da su se redovito hranili mesom ovaca i bikova, koje su im slali seljaci, te da su radili u smjenama.
Piše: Lucija Kapural
