Glava Osame bin Ladena bila je ucijenjena na 25 milijuna dolara

Događaji 11. rujna 2001. godine zavili su Ameriku u crno i šokirali čitav svijet. Od četiri aviona koja su teroristi oteli, tri su pogodila cilj: jedan se strmoglavio na Pentagon u Washingtonu, dva su srušila tornjeve Svjetskoga trgovačkog centra u New Yorku, a četvrti, u kojem su putnici pružili žestok otpor otmičarima, pao je u Pennsylvaniji. Organizator napada Osama bin Laden, koji se otprije se nalazio na FBI-jevoj listi najtraženijih osumnjičenika, nakon toga postaje državni neprijatelj broj jedan – glava mu je bila ucijenjena na 25 milijuna dolara!

Lov na čovjeka trajao je gotovo deset godina, a završen je u predgrađu pakistanskog Islamabada, gdje je posebna postrojba američke mornarice izvela napad na Osamino tajno skrovište. Priča se da je američki predsjednik Barack Obama, neposredno pred izdavanje naredbe o početku operacije, odigrao partiju golfa s devet rupa. Tko je bio čovjek kojeg je tako hladnokrvno dao smaknuti?

Osama bin Laden rođen je 1957. godine u Rijadu, kao jedno od pedeset dvoje djece Muhameda bin Ladena i neke od njegovih mnogobrojnih žena. Otac, jedan od najbogatijih građevinskih poduzetnika u Saudijskoj Arabiji, poginuo je u padu helikoptera kad je dječaku bilo jedanaest godina. Osama će naslijediti njegov imperij, “Bin Laden Group”. Tijekom studija ekonomije, pao je pod utjecaj jednog od svojih profesora, fundamentalista Abdulaha Azama. Ovaj je propagirao oslobađanje islama od stranih utjecaja i uvođenje mladih muslimana u čvrste temelje vjere, što je na pobožnog mladića ostavilo neizbrisiv trag. U početku je smisao vjere tražio u financiranju obnove džamija u svetim gradovima Meki i Medini, da bi s vremenom postajao sve radikalniji u stajalištima.

Kad je Sovjetski Savez intervenirao u Afganistanu 1979. godine, Bin Laden je bio jedan od tisuća muslimana koji su se odazvali pozivu na džihad. Sa sredstvima obiteljske tvrtke, financirao je snage koje su se odupirale Sovjetima, što je uključivalo kupovinu oružja, uspostavu kampova za obuku te dostavu hrane i lijekova. Kao pripadnik mudžahedina, sudjelovao je u nizu bitaka, a po završetku rata u domovini je slavljen kao heroj.

Neko je vrijeme bio posvećen radu u svojoj građevinskoj tvrtki, u kojoj se držao strogog kodeksa: nikad nije investirao u neislamske zemlje, a bankama se služio samo u slučaju krajnje nužde, uvjeren kako ih kontroliraju Židovi. Kad su američke trupe 1990. godine iz Saudijske Arabije izvršile upad u susjedni Kuvajt, u epicentru njegove mržnje našle su se Sjedinjene Američke Države. U anti-sadamovskoj koaliciji vidio je snagu koja želi zaštiti najvećeg neprijatelja arapskog svijeta, Izrael. Zbog ovakvog stava saudijska vlada ga je jedno vrijeme držala u kućnom pritvoru, da bi ga potom protjerala. Utočište je pronašao u Sudanu, gdje je militantna islamska vlada netom bila preuzela vlast. Pokrenuo je nekoliko legalnih poslova, ali je istodobno počeo širiti organizaciju Al-Qa’ida (na arapskom: “Baza”), mrežu mudžahedinskih veterana i drugih islamskih militarista koju je osnovao pred kraj afganistansko-sovjetskog konflikta.

Nakon pritiska SAD-a, Sudan mu uskraćuje gostoprimstvo, a Osama se vraća u Afganistan. Ondje su ga prigrlili talibani, koji su vodili zemlju. Preko Al-Qa’ide povezao se sa sličnim terorističkim grupama, te krenuo u džihad protiv Sjedinjenih Država. Do sredine devedesetih godina prošlog stoljeća, njegovo ime se povezivalo s brojnim terorističkim aktivnostima, kao što su napad na američke vojnike u Mogadishuu i postavljanje bombe u Svjetskome trgovačkom centru u New Yorku. Nakon tih događaja, vlada Saudijske Arabije oduzela mu je državljanstvo i zamrznula njegovu imovinu, a članovi najuže obitelji su ga se odrekli.

Dana 7. kolovoza 1998. godine, točno osam godina nakon što su američke snage stigle u Saudijsku Arabiju za vrijeme Zaljevskog rata, dva kamiona puna bombi eksplodirala su ispred američkog veleposlanstva u Nairobiju u Keniji te Dar es Salamu u Tanzaniji, odnijevši stotine života. Osama je prvotno poricao upletenost u te događaje, ali su ga odali faksovi koje je slao terorističkim ćelijama u Londonu. Abdel Bari Atwan, urednik lista “Al-Quds al-Arabi” koji je s Bin Ladenom proveo desetak dana u Afganistanu, njega i suradnike je opisao kao ljude lišene straha: “Govorili su o smrti kao što mladi ljudi govore o odlasku u diskoteku. Zavidjeli su onima koji su poginuli u borbi, jer su imali privilegij postati mučenicima!”. Bin Ladenu se želja ostvarila. Iza jedan sat ujutro, 2. svibnja 2011. godine, Navy SEALs upali su u njegov kompleks u Abottabadu i lišili ga života.

Piše: Lucija Kapural

Komentari