Genetski materijal čuvenog pisca i začetnika svemirskih istraživanja posthumno je poslan u orbitu!

Slika: YouTube screenshot

Uz Isaaca Asimova i Roberta Heinleina, sir Arthur C. Clarke (1917. – 2008.) najveći je znanstveno-fantastični pisac na svih vremena. Uz to, bio je poznat kao vizionar, začetnik svemirskih istraživanja, podvodni istraživač, izumitelj i humanist. Evo nekoliko zanimljivosti iz njegova uzbudljivog života!

1. Odrastao je na farmi u engleskom selu Bishops Lydeard. Znanstvenom fantastikom “zarazio” se kao dječak, gutajući djela H. G. Wellsa. Nakon mature, zaposlio se kao činovnik na odjelu financija u Londonu, a odmak od zbilje pružalo mu je pisanje kratkih priča i znanstvenih članaka o svemirskim putovanjima.

2. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata, služio je u Kraljevskom zrakoplovstvu. Nakon što je skinuo uniformu, stekao je diplomu fizike i matematike na londonskom King’s Collegeu. Njegov vizionarski memorandum o mogućnosti upotrebe satelita u komunikacijama, napisan 1946. godine, u to je vrijeme proglašen “nerealnim”.

3. U dobi od trideset šest godina, oženio se lijepom Marilyn Mayfield. Premda je potrajao jedanaest godina, brak nikada nije “konzumiran” – Clarke je, naime, bio homoseksualac. Nakon razvoda, nastanio se u Šri Lanki, a pomoćnik Leslie Ekanyake najvjerojatnije mu je bio ljubavnik.

4. Clarkeova mašta nadahnula je stvarna svemirska istraživanja. Nakon čovjekova slijetanja na Mjesec 16. srpnja 1969. godine, događaja koji je predvidio puno desetljeće ranije, NASA-in administrator Tom Paine u pismu mu je odao priznanje da je baš on “osigurao intelektualni polet koji nas je odveo na Mjesec”. Roman “Rajski izvori” pomogao je pak u nastojanjima da se izgradi svemirski lift od Zemlje do orbite.


5. Prema njegovom romanu “2001: Odiseja u svemiru” Stanley Kubrick je 1968. godine snimio istoimeni film, koji je postao klasik žanra. Uvodna scena kosti koja leti kroz zrak i pretvara se u orbitalnu stanicu proglašena je antologijskom.

6. Preminuo je u devedeset prvoj godini. Poželio je da mu na grobu stoji epitaf: “Ovdje leži čovjek koji nikada nije odrastao, ali nije ni prestajao odrastati”. Piščev DNK – preciznije, nekoliko dlaka njegove kose – posthumno je poslan u orbitu.

Piše: Lucija Kapural

Komentari