Jeste li čuli za kontroverznog meksičkog političara i generala Antonia Lópeza de Santa Annu? Kako je i kada izgubio prvi puta nogu? I kako je moguće da mu se to ponovno dogodilo? Zanima li vas priča o čovjeku koji je imao ogromnu moć u Meksiku i koji je obilježio velik i značajan dio meksičke povijesti 19. st., a ako je odgovor potvrdan, udobno se smjestite i pročitajte današnji članak.
Situacija uoči i za vrijeme tzv. “Rata slastica”
Antonio López de Santa Anna je rođen 21. veljače 1794. godine u mjestu Xalapa, na području današnje meksičke savezne države Veracruz. U doba njegovog rođenja Meksiko je pripadao španjolskom imperiju. Godine 1820. proglašena je neovisnost Meksika. Na početku Santa Annine političke i vojne karijere u Meksiku je postojalo nekoliko frakcija koje su se međusobno sukobljavale. Jedna od njih je željela da zemlja bude vraćena Španjolskoj.
Santa Anna je prvi puta predsjednikom Meksika postao 1833. godine. Bio je vrlo pragmatičan te je mijenjao svoja stajališta u skladu sa situacijom zbog čega je u politici trajao jako dugo. Poznat je po svojoj pobjedi u Bitci za Alamo iz 1836. godine, a u kojoj se Teksas borio za svoju samostalnost te još nije pripadao Sjedinjenim Državama. Santa Anna je osvojio Alamo, a tom su prigodom ubijeni i i Davy Crockett i pukovnik James Bowie, kao i svi tamošnji borci. Ova je bitka mobilizirala Teksašane koji su se samo dva mjeseca kasnije izborili za svoju samostalnost, što je dovelo do pogoršanja situacije u Meksiku. U tim su previranjima sredinom 30-ih godina 19. st., u glavnom gradu Ciudad de Méxicu, stradali i francuski građani, uglavnom poslovni ljudi, a među njima je bio i vlasnik slastičarnice Francuz Remontel.
Kako istjerati pravicu?
Francuz je zbog stradavanja svoje slastičarnice odlučio zatražiti pravicu pa se obratio za pomoć francuskom kralju Luju-Filipu I. Ovaj je poslao u Meksiko svog poslanika grofa Antoinea Louisa Deffaudisa, ne bi li bi direktno zatražio odštetu za oštećenog francuskog građanina 1837. godine. Kako francuski grof nije mogao dogovoriti ono što se od njega očekivalo, demonstrativno je napustio zemlju, ali se brzo vratio već početkom proljeća 1838., s ni manje ni više negoli deset vojnih brodova.
Naravno, to je bio samo povod za sukob jer je francuska posudila milijunske iznose Meksiku kako bi vratio Teksas pod svoje okrilje. Vojni brodovi su blokirali luku grada Veracruza te je tako započeo rat s Francuskom. Blokada je trajala sedam mjeseci. U tom razdoblju Francuska je dobila podršku i Amerike, kao i novoosnovane Republike Teksas.
Pokop za nogu
Tijekom tih sukoba 1838. oko Veracruza došlo je do ranjavanja Santa Anne, koji je tijekom topničke vatre pogođen u lijevu ruku i nogu, nakon čega mu je ugled među ljudima porastao. Kako je rana bila ozbiljna liječnici su mu tada amputirali veći dio noge. Santa Anna je prilično samoljubivo odlučio napraviti poseban pogreb za svoju nožicu, a sam čin je bio identičan pravom sprovodu. Nakon toga mu je napravljena proteza na koju se brzo nakivao i nastavio je funkcionirati, kao da nije izgubio nogu.
Britanci koji su bili na strani Meksikanaca su odlučili posredovati u ovom sukobu te su dogovorili da će meksička vlada platiti Francuzima dug. No, do te isplate nije došlo, što je dovelo do drugog sukoba, no o njemu ćemo nekom drugom zgodom.
Nezadovoljna rulja iskopala nogu
Iako je ugled Santa Anne rastao, dizanje poreza i drugih nameta dovelo je do silnog nezadovoljstva građana. U međuvremenu se od Meksika odvajaju dijelova poput Yucatána i Lareda te se proglašavaju nezavisnim republikama, što zemlju dodatno slabi. Nezadovoljstvo politikom Santa Anne, koja je najviše pogađala siromašne, nije iznenađujuće jer je on potekao iz veleposjedničke obitelji te nije imao naročite empatije za druge.
Zbog cijele situacije morao je prisilno napustiti zemlju u prosincu 1844. godine. Nakon toga je razjarena gomila otišla do groblja, iskopala njegovu nogu te je vukla ulicama dok od nje nije ostalo apsolutno ništa. Sam je Santa Anna završio tada na Kubi.
Veliki povratak
Daleko da je to bio kraj Santa Anne jer je on je jedan od onih koji se uvijek “dočekaju na noge” gdje god ih bacite. Vrlo brzo se pojavila prilika za njegov povratak u Meksiko, a koju je on objeručke iskoristio. Nakon što je Amerika anektirala Teksas 1845. godine izbio je Američko-meksički rat. Naime, tadašnji meksički predsjednik zatražio je da se prognanik vrati u zemlju zbog vojnih sposobnosti.
Povratak nije bio lak jer je morao proći američku pomorsku blokadu, zbog čega je počeo pregovarati s Amerikancima. U tim je pregovorima opet postupio pragmatično, što znači da je pristao na nešto što kasnije nije planirao ispoštovati, barem ne svojevoljno. U konkretnom primjeru bila je riječ o prodaji dijela sjevernog meksičkog teritorija za “razumnu” cijenu nakon čega se on s “blagoslovom” Amerikanaca vratio u zemlju. Po povratku je primijenio svoj uobičajeni modus operandi u preuzimanju vlast.
Santa Anna po drugi puta izgubio lijevu nogu
Nakon što se vratio preuzeo je političku i vojnu vlast, i pokušao je odbiti američku invaziju. Iako su Meksikanci bili brojčano nadmoćni, prevladalo je bolje američko naoružanje i stanje uhranjenosti njihovih vojnika jer su Meksikanci bili doslovno gladni. Važnu ulogu u pobjedi Amerikanaca je imalo nadmoćno topništvo. Tijekom ovog rata Santa Anna je ponovno izgubio lijevu nogu, što je zbunjujuće na prvi pogled?
Što se točno dogodilo? Amerikanci su iznenadili Santa Annine snage tijekom logorovanja kod Cerro Gordoa. I tu je ponovno ostao bez svoje lijeve noge, samo ovaj put protetičkog dijela jer je u bijegu nije stigao staviti na ostatak noge. Nakon toga su je zaplijenile američke snage s kojom su, navodno, igrale kasnije bejzbol.
Rat je završio tako što je Santa Anna ipak morao predati Amerikancima, sjeverni uglavnom nenastanjen dio meksičkog teritorija za otprilike 15 milijuna dolara. Tijekom idućih desetljeća Amerikanci su naselili taj teritorij i stvorili niz država poput Kalifornije, Nevade, Utaha i drugih. Santa Anni je, u međuvremenu, napravljena zamjenska noga koja je završila nakon njegove smrti u Muzeju nacionalne povijesti u Ciudad de Méxicu dok je njegova prva proteza sačuvana u Državnom vojnom muzeju Illinois u Springfieldu .
Vjerovali ili ne ta je druga protetička noga izazvala niz rasprava i žučnih svađa, koje se do danas nisu stišale. Uglavnom tako je Santa Anna izgubio dvije svoje “iste” noge, ali je dobio i “treću”. U svojoj vrlo proturječnoj karijeri čak je 11 puta bio predsjednik Meksika u trajanju od 22 godine, ali s prekidima. Njegovu vladavinu su obilježili usponi i padovi, brojni skandali, a ono što mu se mora priznati je da nije lako odustajao od zadanih ciljeva pa čak i onda kada se činilo da će u tom svemu “izgubiti glavu”.
Piše: Sonja Kirchhoffer