General Santa Anna čovjek koji je dva puta izgubio “istu” nogu, a kasnije dobio i “treću”

Jeste li čuli za kontroverznog meksičkog političara i generala Antonia Lópeza de Santa Annu? Kako je i kada izgubio prvi puta nogu? I kako je moguće da mu se to ponovno dogodilo? Zanima li vas priča o čovjeku koji je imao ogromnu moć u Meksiku i koji je obilježio velik i značajan dio meksičke povijesti 19. st., ako je odgovor potvrdan, udobno se smjestite i pročitajte današnji članak.

Situacija uoči i za vrijeme tzv. “Rata kolača”

Na početku Santa Annine političke i vojne karijere u Meksiku je postojalo nekoliko frakcija koje su se međusobno sukobljavale. Jedna od njih je tako željela da zemlja bude vraćena
Španjolskoj, od koje se odvojila još u 20-im godinama 19. st. Santa Anna je po tom pitanju bio pragmatičan te je mijenjao svoja stajališta u skladu sa situacijom. Do ozbiljnijeg pogoršanja stanja u zemlji došlo je nakon što se Texas odvojio u samostalnu državu 1836. U tim su previranjima sredinom 30-ih godina 19. st., u glavnom gradu Ciudad de Méxicu, stradali i francuski građani, uglavnom poslovni ljudi. Jedan od njih je bio vlasnik pekarnice i slastičarnice, Remontel. Njegov se objekt nalazio u radničkom dijelu grada koji se zvao Tacubaya. U tim je sukobima dobrim dijelom uništena i pokradena njegova slatičarnica, ali su zapravo Francuzi bili prisiljeni davati zajmove vladinim službenicima.
Francuzi predvođeni vlasnikom slastičarnice traže od francuskog kralja Luja-Filipa pomoć. On šalje u Meksiko poslanika grofa, Antoinea Louisa Deffaudisa, kako bi direktno zatražio odštetu u njihovo ime 1837. godine, Kako francuski grof nije mogao dogovoriti ono što se od njega očekivalo, demonstrativno je napustio zemlju, ali se brzo vratio već početkom proljeća 1838., s ni manje ni više negoli deset vojnih brodova. Po principu “ako nećeš milom hočeš silom”, brodovi su blokirali luku grada Veracruz. Blokada je trajala sedam mjeseci. U tom razdoblju Francuska je imala podršku i Amerike, kao i novoosnovane Republike Texas. Santa Anna tom prigodom dobiva potpunu kontrolu nad vojskom i rečeno mu je da zemlju brani na sve moguće načine. Bilo je to potpuno prepuštanje uprave u njegove ruke.

Pokopao sa svim počastima svoju lijevu nogu


Tijekom tih sukoba 1938. oko Veracruza došlo je do ranjavanja Santa Anne, koji je tijekom  topničke vatre pogođen u lijevu ruku i nogu, nakon čega mu je ugled među ljudima porastao. Kako je rana bila ozbiljna liječnici su mu tada amputirali veći dio noge. Santa Anna je prilično samoljubivo odlučio napraviti poseban pogreb za svoju nožicu, a sam čin je bio identičan pravom sprovodu. Čovjek se očito nije mogao lako odvojiti od svog dijela tijela. Nakon toga mu je napravljena proteza na koju se naučio i nastavio je funkcionirati, kao da nije izgubio nogu.
Britanci koji su bili na strani Meksikanaca su odlučili posredovati u ovom sukobu te su dogovorili da će meksička vlada platiti francuskim građanima naknadu u iznosu od 600 000 pezosa. No, do te isplate nije došlo, što je dovelo do drugog sukoba u koji ovdje nećemo ulaziti. Ovaj je spomenuti sukob ostao poznat pod nazivom “Rat kolača”.

Rulja se okomila na Santa Anninu zakopanu nogu

Ovaj mu je događaj samo donio dodatnu slavu pa je zbog toga napredovao ponovno i u politici. Međutim, dizanje poreza i drugih nameta dovelo je do silnog nezadovoljstva građana. U međuvremenu se od Meksika odvajaju dijelova poput Yucatána i Lareda te se proglašavaju nezavisnim republikama, što zemlju samo dodatno oslabljuje. Nezadovoljstvo politikom Santa Anne, koja je najviše pogađala siromašne, nije iznenašujuće jer je on potekao iz veleposjedničke obitelji te nije imao naročito empatije za druge pa ne čudi da je došlo do njegovog prisilnog odlaska iz zemlje u prosincu 1844. godine. Nakon čega je razjarena gomila otišla do groblja, iskopala njegovu nogu te je vukla ulicama dok od nje nije ostalo apsolutno ništa. Sam je Santa Anna završio tada na Kubi.

Santa Anna se ne predaje

Daleko da je to bio kraj Santa Anne, on je jedan od onih koji se uvijek “dočekaju na noge” gdje god da ih bacite. Vrlo brzo se pojavila prilika za njegov povratak u Meksiko, a koju je on objeručke iskoristio.
Nakon što je Amerika anektirala Texas 1845. godine izbio je Američko-meksički rat. Naime, Meksiko je ovo shvatio kao miješanje u svoje unutrašnje poslove. Tadašnji meksički predsjednik zatražio je da se prognanik vrati u zemlju zbog svojih vojnih sposobnosti. Povratak nije bio lak jer je morao proći američku pomorsku blokadu, zbog čega je počeo pregovarati s Amerikancima. U tim je pregovorima opet postupio pragmatično, što znači da je pristao na nešto što kasnije nije planirao ispoštovati, barem ne svojevoljno. U konkretnom primjeru bila je riječ o prodaji dijela sjevernog meksičkog teritorija za “razumnu” cijenu nakon čega se on s “blagoslovom” Amerikanaca vratio u zemlju. Po povratku je primjenio svoj običajeni modus operandi u preuzimanju vlast.

Zaplijenjena ponovno lijeva noga

Nakon što je preuzeo političku vlast preuzeo je i vojne ovlasti i pokušao je odbiti američku invaziju. Iako su Meksikanci bili brojčano nadmoćni, ipak je prevladalo bolje američko naoružanje i stanje uhranjenosti njihovih vojnika jer su Meksikanci bili naoružani lošijim oružjem i gladni. Ratovali su zastarjelim Napoleonovnim mušketama. Važnu ulogu u pobjedi Amerikanaca je imalo i nadmoćno topništvo. Tijekom ovog rata ponovno je izgubio lijevu nogu, što je zbunjujuće na prvi pogled?
Što se točno dogodilo? Amerikanci su iznenadili Santa Annine snage tijekom logorovanja kod Cerro Gordoa. I tu je ponovno ostao bez svoje lijeve noge, samo ovaj put protetičkog dijela jer je u bijegu nije stigao ni staviti na nogu. Nakon toga su je zaplijenile američke snage s kojom su, navodno, igrali kasnije bejzbol.

Rat je završio tako što je Santa Anna prodao Amerikancima, sjeverni uglavnom nenastanjen dio meksičkog teritorija za otprilike 15 milijuna dolara. Tijekom idućih desetljeća Amerikanci su naselili taj teritorij i stvorili niz država poput Kalifornije, Nevade, Utaha i drugih. Santa Anni je, u međuvremenu, napravljena zamjenska noga koja je završila nakon njegove smrti u Muzeju nacionalne povijesti u Ciudad de Méxicu dok je njegova prva proteza sačuvana u Državnom vojnom muzeju Illinois u Springfieldu .
Vjerovali ili ne ta je druga protetska noga izazvala niz rasprava i žučnih svađa, koje se ni danas nisu stišale. Uglavnom tako je Santa Anna izgubio dvije svoje “iste” noge u jednom danu, ali je imao i “treću”. U svojoj vrlo proturječnoj karijeri čak je 11 puta bio predsjednik Meksika u trajanju od 22 godine, ali s prekidima. Njegovu vladavinu su obilježili usponi i padovi, brojni skandali, a ono što mu se mora priznati je da nije lako odustajao od zadanih ciljeva pa čak i onda kada bi se činilo da je sve prerizično.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari