Tijekom devona, četvrtog razdoblja paleozoika, nastao je superkontinent Pangea i pojavio se ocean Pantalasa. Ribe su kroz evoluciju dobile noge, a time i mogućnost hodanja po kopnu kao vodozemci. Prvi člankonošci, poput kukaca i paučnjaka, također su počeli kolonizirati kopnene habitate. U oceanima, fauna je bujala: ribe oklopnjače, resoperke i dvodihalice te prvi morski psi gospodarili su dubinama, a društvo su im pravili trilobiti i prvi amonitni mekušci. A što je bilo s florom? Pa, tadašnje biljke većinom su bile jednostavni organizmi: u kopnenim močvarama i lagunama razvijaju se primitivne papratnjače, a prve golosjemenjače šire se preko zemlje, stvarajući velike šume. Zahvaljujući nedavnom otrkiću paleobotaničara sa Sveučilišta Stanford, doznali smo da su se u devonu pojavile i kompleksnije biljke. U formaciji Campbellton na istoku Kanade, znanstvenici su pronašli fosilizirane ostatke biljke koja je na ovom području rasla prije otprilike 400 milijuna godina. Analiza je pokazala da novootkrivena vrsta pripada skupini herbaceous barinophyte, izumrlim nižim stablašicama sličnim današnjim preslicama. “Ovo je najraniji dokaz napredne reproduktivne biologije kod kopnenih biljaka. Nevelika preslica proizvodila je spore, nespolne rasplodne stanice, u čitavom spektru veličina, što je inovacija koja će kasnije dovesti do naprednih reproduktivnih struktura – sjemenja i cvijeća”, s uzbuđenjem priča voditelj istraživanja Andrew Leslie. “Specijalizacija kakvu vidimo kod ove biljke iznimno je važan trenutak u evolucijskoj povijesti; trenutak za koji smo mislili da se dogodio puno, puno kasnije”.
Piši: Lucija Kapural
