Feničani, pioniri vinogradarstva: Otkrivena vinska preša stara 2.700 godina

Biblija ih spominje kao Sidonce ili Tirce, sami su sebe nazivali Kanaancima, a povijest ih pamti kao Feničane. Ovaj semitski narod bio je nastanjen u Feniciji, koja je u antičko doba bila naziv za područje današnjega Libanona i susjednih dijelova Sirije i Izraela, između Latakije na sjeveru i Akka na jugu. Oko 3000. godine prije Krista, došli su iz pradomovine oko Crvenoga mora kao poljodjelci. O tome svjedoči i nedavno otkriće 2.700 godina stare vinske preše na lokalitetu Tell-el Burak u Libanonu. “Pretpostavljamo da je ovu naseobinu, omeđenu debelim terasastim zidovima s jugozapadne i jugoistočne strane, utemeljili predstavnici viših slojeva feničkog društva, kao ispostavu za opskrbu obližnjega grada Sidona agrikulturnim proizvodima”, spekulira voditelj iskopavanja Adriano Orsingher, arheolog sa Sveučilišta u Tübingenu. Izvrsno očuvana preša sastoji se od pravokutnog bazena za gnječenje dimenzija 3.2 x 3.5 metara, okruženog zidom od klesanog kamena. “Feničani su se, pri gradnji bazena, koristili gipsom pomiješanim s vapnom i fragmentima zdrobljene keramike. To je materijal izvrske kakvoće, pa nije čudno što je odolio zubu vremena. Ovakva zdanja bila su iznimno čvrsta i stabilna, a uz to i vodootporna”, objašnjava Orsingher. Istraživanja njegovog tima pokazala su da je uzgoj grožđa bio jedna od najvažnijih, ako i ne najvažnija grana poljoprivrede u tom području. “Feničani su proizvodili vino kroz dugi niz stoljeća. Postoje dokazi da su ga koristili u religijskim ceremonijama, a brojne amfore, pronađene na lokaciji, svjedoče o živahnoj trgovini vinom. Ovi pioniri vinogradarstva postali su važna trgovačka sila Mediterana kad su se, osim poljodjelstvom, počeli baviti pomorstvom i ribarstvom”. Otprije je poznato da su Feničani mnoga korisna iskustva u pomorstvu preuzeli od Egipćana i Krećana, no upravo oni su zapamćeni kao prvi narod koji je sustavnom i organiziranom pomorskom djelatnošću zahvatio cijelo područje Sredozemnog mora. Kako su uz to živjeli na geografskom čvorištu, gdje su se stjecali politički i kulturni utjecaji Mezopotamije, Egipta i Krete i kuda je prolazio važan trgovački put, na njemu se počela razvijati trgovina većih razmjera.

Piše: Lucija Kapural

Komentari