Ernest Hemingway: Sovjetski špijun zvan Argo

Pustolov Hemingway živio je život kao avanturu u kojoj se više puta susreo s eksplodirajućim bombama, padajućim avionima, razjarenim bikovima, medvjedima, no da mu je život bio i luđi od navedenog, pokazuje i relativno nedavno otkrivena tajna prema kojoj je bio i špijun. Točnije bio je špijun Narodnog komesarijata za unutrašnje poslove (NKVD-a), odnosno agencije koja je egzistirala prije KGB-a.

Špijun zvan Argo

Godine 2009. objavljena je knjiga s bilješkama bivšeg časnika KBG-a, Alexandra Vasilieva koji je ‘njuškajući’ po arhivima staljinističkog razdoblja, saznao za Hemingwayevu špijunsku karijeru, koja je bila, čini se, diletantskog karaktera. Ernest je imao svoje tajno ime Argo, preuzeto iz grčke mitologije o Jazonu i njegovim Argonautima, a koji su krenuli u avanturističku potragu za zlatnim runom. U osnovi to je ime ukazivalo na nemirni duh koji se svakako mogao povezati s Ernestom.

Apolitičan tip do Španjolskog građanskog rata


Za Sovjete je radio ne zbog novca već uvjerenja. U prvom dijelu svog života, sve do Španjolskog građanskog rata Ernest je ignorirao politiku, no tijekom tog sukoba, koji se vodio između 1936. i 1939. godine, zamrzio je fašiste te se priključio republikanskim gerilcima, koji su se borili protiv Francisca Franca. Kako je Sovjetski Savez jedna od rijetkih strana koja je pružala podršku španjolskim gerilcima, on se odlučio za nastavak suradnje s njima.

Špijunska karijera

Tijekom svoje špijunske karijere sastajao se sa Sovjetima na egzotičnim mjestima diljem svijeta. Tražio je zbog vlastite sigurnosti da se prilikom komunikacije s agentima, oni služe njegovim markicama kao potvrdom svoje autentičnosti. U vrijeme špijuniranja za Sovjete, Amerikanci i Sovjeti su bili udruženi u borbi protiv fašizma. Važno je naglasiti da je kasnije imao veze i s američkim tajnim službama, ili ih je pokušao imati.

Koliko je uspješan pisac i uspješan špijun?

Glede rezultata, prema podacima iz 2009., njegova karijera špijuna nije bila uspješna, drugim riječima, niš’ koristi od takvog špijuna .

Iskupljivanje

Kasnije kada je rat završio i u vrijeme Hladnog rata Ernest se obratio prethodnici CIA-e, odnosno tadašnjem Uredu za strateške usluge te predložio suradnju, a povezuje ga se i s nizom drugih američkih agencija poput FBI-a, State Departmenta i Ureda pomorske  obavještajne službe. Ovu suradnju možda možemo shvatiti kao način iskupljivanja za povezivanje sa Sovjetima, koju treba promatrati u kontekstu vremena u kojem je djelovao, a to je period kada su Amerikanci i Sovjeti bili, uvjetno rečeno, na istoj strani.

Paranoja ili?

Ernest je tvrdio da ga FBI prati, a prema poznatim podacima J. Edgar Hoover je stvarno naredio njegovo praćenje i prisluškivanje, pa se ova paranoja pokazala opravdanom. Nakon nekoliko pokušaja samoubojstva uspio se ubiti puškom u srpnju 1961. godine.

Ovi relativno novi zbunjujući podaci otkrivaju nam jednog drugačijeg Ernesta i dovode do novih pitanja. Tako je primjerice nejasno je li moguće da je Hemingway bio tako loš špijun, kao i da bi takvog nikakvog špijuna američke službe pratile godinama? Isto tako nije isključeno da je praćen zbog svog života na Kubi, a ne špijuniranja za Sovjete. Za desetljeće ili dva možda saznamo nešto više …

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari