Egipatska Zapadna pustinja nekoć je bila prekrivena vodom, a u njoj su plivale morske sirene!

Egipatska Zapadna pustinja, područje koje obuhvaća 680.650 četvornih kilometara -odnosno dvije trećine zemlje – proteže se od rijeke Nila pa sve do libijske granice. Ta sablasna pustoš, na sjeveru pjeskovita i šljunkovita a na jugu kamenita, doima se poput negostoljubiva krajolika s drugog planeta. Teško je povjerovati da je nekoć, u davnoj prošlosti, bila prekrivena morem i vrvjela životom. Prije otprilike četrdeset milijuna godina, u razdoblju tercijara, bila je vodeni dom lamantina, sisavaca koje nazivamo i morskim kravama. Paleontolozi su to dokazali pronašavši fosilizirane ostatke rebara i dijela kralježnice ovih krupnih biljoždera iz reda sirena u formaciji Beni Suef. Preci modernih lamantina i dugonga, bili su dugački preko tri metra i teži od tone, a njihova vretenasta tijela prekrivala je naborana moža bez dlake. “Mnogi ne znaju da su ove životinje prvotno živjele na kopnu, a njihov prelazak u vodeni okoliš pratimo kroz milijune i milijune godina evolucijske povijesti”, ispričao je voditelj istraživanja Mohamed Korany Ismail Abdel-Gawad, profesor paleontologije na Sveučilištu u Kairu. “Prva vrsta za koju znamo da je počela tražiti ‘kuću’ u vodenom ‘susjedstvu’ jest Pezosiren portelli. Prije otprilike pedeset milijuna godina, bila je polu-kopnena, polu-morska životinja. Još uvijek je imala prednje i stražnje udove, koji su se u njenih potomaka razvili u peraje”. Fosili izumrlih morskih sirena ranije su pronađeni i u drugim afričkim regijama koje su danas terra firma, primjerice, na području Libije, Somalije i Toga.

Piše: Lucija Kapural


Komentari