Dvadeset osam godina nakon što je preživio havariju “Titanica”, hrabri britanski časnik spasio je 127 vojnika kod Dunkerquea!

Kako su stanovnici srednjovjekovnog Ypresa rješavali problem s mačkama na gradskim ulicama? U limuzini kojeg gangstera se svojedobno provozao američki predsjednik? Tko je preživio potonuće “Titanica” da bi, gotovo tri desetljeća kasnije, iskazao junaštvo prilikom evakuacije britanskih trupa kod Dunkerquea? Uživajte u zanimljivostima iz povijesti koje smo za vas odabrali!

1. Belgijski grad Ypres u srednjem je vijeku bio poznat po proizvodnji tkanina i čipaka. Na njegovu horizontu isticao se impresivni Lakenhalle, kuća suknarskog ceha. U to vrijeme, grad je imao problema s mačkama koje su se nekontrolirano razmnožavale, a isti je riješen na uistinu okrutan način – nesretne životinje bacane su s krova spomenute trgovačke zgrade! Kako je Lakenhalle ujedno služio kao skladište vune, mačke su ondje držane tijekom zime, kako bi ubijale miševe i štakore, štetočine koji su uništavali vunu, a na proljeće, kad više nisu bile potrebne, jednostavno su ih se rješavali. Od pedesetih godina prošlog stoljeća naovamo, u znak isprike, u gradu se slavi Kattenstoet (“Festival mačaka”).

2. Životna priča britanskoga pomorskog časnika Charlesa Herberta Lightollera (1874. – 1952.) mogla bi poslužiti kao predložak za akcijski film (na slici!). Riječ je o najstarijem članu posade “Titanica” koji je preživio havariju “nepotopivog” broda 1912. godine. Spasio se uspevši se na prevrnuti čamac, zajedno sa šačicom izdržljivih muškaraca. Tijekom Prvoga svjetskog rata, kao zapovjednik razarača “HMS Garry”, uništio je njemačku podmornicu, a 1940. godine je, premda već umirovljen, sudjelovao u evakuaciji britanskih snaga kod Dunkerquea: za kormilom “Sundownera”, uspio je spasiti točno 127 vojnika!

3. Na dan napada na Pearl Harbor, 7. prosinca 1941. godine, američka tajna služba nije imala blindirani automobil za prijevoz predsjednika Roosevelta do Kongresa, gdje će ovaj održati svoj čuveni govor. Rješenju se domislio jedan mlađahni agent: predložio je da se za tu svrhu upotrijebi blindirana limuzina mafijaškog bossa Ala Caponea, koju je Američka državna riznica zaplijenila 1931. godine!


4. Američki astronaut Edwin “Buzz” Aldrin zapamćen je kao član ekspedicije “Apollo 11”, koja se 1969. godine spustila na Mjesec. Aldrin, drugi čovjek koji je stupio na tlo Zemljina prirodnog satelita, ondje je održao religijski ritual, za što je dobio odobrenje NASA-e. Kao gorljivi prezbiterijanac, na Mjesecu se pričestio hostijom koju je prethodno blagoslovio njegov pastor. Neil Armstrong, koji nije sudjelovao u obredu, za to je vrijeme u tišini stajao pored kolege.

5. Godine 1974. američka Komisija za sigurnost potrošača izdala je upozorenje za jednu seriju igračaka: etiketa pričvršćena dugmetom upozoravala je na sitne dijelove igračaka, koje predstavljaju rizik od gušenja za dijete, kao i njihove oštre rubove. Ironično, upozorenje o sigurnosti samo po sebi je bilo nesigurno – te igračke su povučene s tržišta kad se otkrilo da je već spomentua dugmad premazana toksičnom bojom!

6. Luis Filipe Portugalom je vladao nepunih pola sata. Njega i oca, kralja Carlosa I., upucali su na ulici u Lisabonu 1. veljače 1908. godine – otac je umro prvi pa je, tehnički gledano, Luis postao kraljem… Dok dvadesetak minuta kasnije i sam nije izdahnuo!

7. Križaljke “New York Timesa” na glasu su kao kvalitetne i zahtjevne. Nije, međutim, oduvijek bilo tako. Ovu enigmatsku vrstu 1913. godine je izumio Arthur Wyne, a tijekom dvadesetih godina prošlog stoljeća postale su toliko popualarne da su se tiskovine doslovce najecale koja će izdati veću, kreativniju i zanimljiviju. Uredništvo “New York Timesa” na tu vrstu zagonetki isprva je gledalo s prezirom. “Križaljke nisu igra, a sigurno nisu ni sport. Što su onda? Gubitak vremena”, grmio je članak iz 1925. godine, predviđajući kako će ovom trendu ubrzo doći kraj. “Times” je “popustio” te 1942., kad je objavio svoju prvu križaljku.

Piše: Lucija Kapural

Komentari