Je li Mussolini doista izgovorio često citiranu rečenicu “Bolje živjeti jedan dan kao lav nego sto godina kao ovca”? Što je to Heronova kugla? Zašto je kralj Fridrik II. posthumno seljen na više mjesta? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Počeci mnogih modernih bolesti sežu u neolitik. Naime, prije otprilike dvanaest tisuća godina počeo je proces urbanizacije te, posljedično, pripitomljavanje divljih životinja. Uzročnici bolesti na taj su način sa životinja prešli na ljude. Gripa, difterija, ospice, tuberkuloza i velike boginje samo su neke od bolesti za koje se pretpostavlja da su se raširile na ovaj način.
2. Prvi parni stroj nalik onima suvremenim škotski izumitelj James Watt (1736. – 1819.) izradio je tek u drugoj polovici osamnaestog stoljeća – gotovo 1700 godina nakon što je Heron Aleksandrijski konstruirao Aeolipile. Ova naprava, poznata i kao Heronova kugla, rabila je vodenu paru kao pogon. Smatra se pretečom parnog stroja te, zbog stvaranja potiska, raketnog pogona.
3. Posmrtni ostaci pruskog kralja Fridrika II. Velikog (1712. – 1786.) više su puta premještani. Prvotno je bio sahranjen u garizonskoj crkvi u Potsdamu, da bi, potkraj Drugoga svjetskog rata, Hitler naredio da se osatci premjeste u rudnik soli kako bi se sačuvali od razaranja. Nakon rata, američka ih je vojska prenijela u dvorac Hohenzollern u južnoj Njemačkoj, a na konačno odredište, kraljevski dvorac Sanssouci, dopremljeni su 1991. godine.
4. Constanze Weber (1762. – 1842.), austrijska pjevačica koja je u povijesti zapamćena kao supruga Wolfganga Amadeusa Mozarta, nije bila prvi izbor velikog skladatelja. Njenu obitelj Mozart je upoznao kao 21-godišnjak, tražeći zalposlenje u njemačkom gradu Mannheimu. Za oko mu nije zapela Constanze, tada petnaestogodišnjakinja, već njena dvije godine starija sestra Aloysia. Ova ga je, međutim, odbila a ubrzo se i udala za udovca Josepha Langea.
5. Kao populistički vođa, Benito Mussolini (1883. – 1945.) uživao je u izravnom, redovito teatralnom obraćanju masama (na slici!). Tisuće i tisuće ljudi nahrupile bi na trgove kad bi ovaj nedvojbeno vješt orator, žustro mašući rukama, započeo jedan od svojih dugačkih govora na temu nacionalnog ponosa. Često se navodi podatak da je, u jednoj od takvih prilika, izgovorio čuvenu rečenicu “Bolje živjeti jedan dan kao lav nego sto godina kao ovca”. No, najpoznatiji “Mussolinijev” citat uopće nije Mussolinijev! Stvarni autor te sentencije bio je Tipu Sahib (1750. – 1799.), posljednji sultan indijske države Mysore, uz sitnu razliku: na mjestu lava stajao je tigar. Izreka je uistinu moćna, no naš osobni favorit jest ona koja je izišla iz usta stripovskog junaka Boba Rocka: “Bolje živjeti sto godina kao milijunaš nego sedam dana u bijedi”.
6. Rikard III. (1452. – 1485.) možda je najzloglasniji vladar u engleskoj povijesti. Ovaj ispijeni i grbavi muškarac, čije je ime ovjekovječeno u poznatoj Shakespeareovoj drami, bio je mlađi brat kralja Eduarda IV. Kad je ovaj preminuo, na tronu ga je naslijedio dvanaestogodišnji sin Eduard V., a Rikard je imenovan lordom zaštitnikom. Nezadovoljan statusom, Rikard je brak dječakovih roditelja uspio proglasiti nevažećim, čime je nesretnik – kao nezakoniti sin – izgubio pravo na prijestolje. Nedugo nakon što je Rikard 1483. postao kralj, oba nećaka, već spomenuti Eduard i njegov mlađi brat, misteriozno su iščezli. Spekulira se da ih je stric hladnokrvno dao pogubiti.
7. U antičkoj Grčkoj, oštrige nisu služile samo za jelo – tijekom suđenja, članovi porote na njihovim bi ljušturama napisali svoje presude. Upravo ta praksa dala je korijen riječi ostracizam (grč. ostreon=oštriga). Slična praksa javlja se u petom stoljeću prije Krista u Sirakuzi, pod imenom petalizam (grč. petalos=list). Riječ je o glasovanju na listu masline.
Piše: Lucija Kapural
