Na zapadu američke savezne države Montane, u području otprije poznatom po fosiliziranim jajima dinosaura, znanstvenici su otkopali lubanje i kosture skupine glodavaca iz razdoblja kasne krede. Novootkrivena vrsta, nazvana Filikomys primaevus, ovim je područjem tumarala prije otprilike sedamdeset pet milijuna godina, a njeni pripadnici građom tijela su nalikovali današnjim vjevericama i puhovima. Izgled ovih nevelikih glodavaca nije, međutim, bio ono što je privuklo pažnju paleontologa. Ono što ove životinje, u evolucijskom pogledu, čini posebnima jest činjenica da su u živjele u gusto nastanjenim jazbinama, gdje su se zajedno hranile i lijegale mladunce. Riječ je, naime, o prvome poznatom slučaju socijalnog ponašanja u mezozoičkih sisavaca. “Ove životinje pripadaju rodu Multituberculata, izumrlih glodavaca koji je postojao otprilike 166 milijuna godina, što je najduža fosilna povijest bilo koje loze sisavaca”, objašnjava voditelj istraživanja Luke Weaver, paleontolog sa Sveučilišta u Washingtonu. “Niti kod jedne druge vrste iz te ‘obitelji’ nije otkriveno ovakvo ponašanje”. U drevnoj jazbini koju su znanstvenici otkrili nalazili su se ostaci najmanje dvadeset dvije jedinke, a bili su grupirani u skupinama od dvije do pet životinja. “Ostaci odraslih jedinki bili su pomiješani s onim mladunaca, što nas upućuje na zaključak da se uistinu radilo o društvenoj grupi a ne samo o roditeljima koji su brinuli za svoje potomke. Skloni smo vjerovati da je socijalno ponašanje rezervirano za ljude i naše bliske evolucijske srodnike no, kao što možemo vidjeti, postojalo je puno ranije nego što smo znali, u puno udaljenijoj grani razreda sisavaca”, ističe Weaver.
Piše: Lucija Kapural
