Zanimanje za egipatske starine, napose hijeroglife, pojavilo se u Europi u doba renesanse. Kao znanost, egiptologija se počela razvijati za Napoleonova pohoda na Egipat, kad je skupina znanstvenika iz njegove pratnje počela sustavno proučavati tamošnje starine, a od tada se stalno obogaćuje novim otkrićima. Za vas smo odabrali ona najzabavnija!
1. Stari Egipćani vjerovali su kako će doći smak svijeta, odnosno trenutak u kojem će sve duše krenuti prema carstvu mrtvih Duatu. Za to putovanje bilo je važno sačuvati dušu, ali i tijelo. Potonje se činilo mumificiranjem, nakon čega se tijelo polagalo u sarkofag. U njega bi se ubacivala i hrana, kako bi pokojnik mogao prezalogajiti na putu do carstva mrtvih.
2. Kod pripadnika viših društvenih slojeva, bio je raširen običaj da u svoje domove ulaze lijevom nogom. Vjerovalo se da taj ritual donosi sreću svim ukućanima.
3. I žene i muškarci su brijali glave, a potom na njih stavljali perike. Nisu to činili samo iz estetskih razloga, već i kako bi zaštitili glave od sunca.
4. Arheolozi vjeruju da je mini-suknja najstariji ženski odjevni predmet. Drevne Egipćanke nosile su kratke suknje ukrašene brončanim ornamentima, koji bi zvonili dok je žena hodala.
5. DNK analiza pokazala je da je Tutankhamon, faraon koji je Egiptom vladao od 1345. do 1337. godine prije Krista, bio produkt incesta između faraona Ekhnatona i jedne od njegovih sestara. Stručnjake to otkriće nije iznenadilo, naprotiv: incest je, kao način očuvanja čiste krvne linije, bio široko rasprostranjen među vladarima starog Egipta.
6. Prvo poznato kontracepsijsko sredstvo, izmet krokodila, Egipćani su koristili dvije tisuće godina prije Krista.
7. Sve egipatske piramide izgrađene su na zapadnoj obali rijeke Nil, koja se, kao mjesto zalaska sunca, u egipatskoj mitologiji povezuje s carstvom mrtvih. Pozicionirane su tako da nijedna ne stvara sjenu drugoj, a za njihovu izgradnju bili su potrebni precizni matematički i atronomski proračuni. Suprotno uvriježenome mišljenju, nisu ih gradili robovi, nego plaćeni zanatlije.
8. Uz gomilu ostalih poslova, sluge faraona morali su mazati svoja tijela medom te, onako ljepljivi, hodati ispred faraona. Činili su to kako bi se muhe lijepile na njih, a ne na zemaljsku inkarnaciju boga Horusa!
9. Hatšepsut, egipatska vladarica od 1488. do 1468. godine prije Krista, pripisala si je božansko porijeklo, a na slikama i skulpturama portretirana je kao muškarac, čime je davala do znanja da je legitiman član faraonskog slijeda.
10. Stari Egipćani brojevima su se koristili davno prije Grka, ali ne kao apstraktnim pojmovima. Naime, brojevi su za njih imali smisla jedino ako su bili povezani s konkretnim objektima, primjerice, količinom žita ili površinom polja.
11. Najstarija igra na ploči, senet, stvorena je upravo u Egiptu, prije više od pet tisuća godina. Naredna dva i pol milenija, igrale su je sve klase egipatskog društva, od faraona do sirotinje.
12. Ako bi pacijent umro tijekom operacije, liječnik je u drevnom Egiptu bivao kažnjen na iznimno surov način: odrezali bi mu obje ruke, kako ne bi mogao nikoga više ubiti u budućnosti.
13. Mačke su, kao što je opće poznato, bile smatrane svetim životinjama. Kad bi nečija četveronožna ljubimica uginula, od vlasnika se očekivalo da, u znak žalosti, obrije obrve.
14. Posljednja egipatska kraljica Kleopatra koristila je brojne pomade za ljepotu. Jedan od njihovih sastojaka bio je – osušeni i smrvljeni miš!
15. Egipćani su se služili “jastucima” izrađenima od materijala koje bismo danas smatrali neprikladnima za tu svrhu: drva, kamena ili čak slonovače.
16. Vjerovali su da je Oziris stvorio svijet kroz božanski čin masturbacije, pa je javno samozadovoljavanje u jednom periodu bilo dijelom religijskih rituala. Čak su i faraoni znali posegnuti u vlastite “gaćice” za vrijeme ceremonije ustoličenja na prijestolje.
17. U hramovima su ritualno žrtvovali životinje, a njihovo meso potom predstavljali slikama bogova. Vjerovalo se da božanstva u svoje ikone ulaze triput dnevno, kako bi crpili životnu snagu iz žrtava te time nadoknadili energiju koju su spiskali na funkcioniranje svemira.
Piše: Lucija Kapural
