Prije četrdesetak godina, na sjeveroistoku Izreala otkriven je neveliki predmet uzbudljive prošlosti. Brončani amulet, dugačak osam i širok četiri centimetra, na području drevna židovskog naselja Arbela otkopao je pripadnik obližnjeg kibuca. Nasljednici ovog čovjeka, koji je u međuvremeno preminuo, nedavno su ga predali Eitanu Kleinu, arheologu zaposlenom u Izraelskom ministarstvu starina. On i kolege su, proučavajući artefakt, došli do uistinu zanimljivih uvida.
Star je otprilike tisuću i pol godina, što će reći da je nastao u vrijeme kad je ova regija bila pod bizantskom upravom. Premda je ispisan slovima grčkog alfabeta, ona tvore riječ “IAWΘ”, što je jedan od oblika imena Jahvina. “Amulete ovog tima u prošlosti su najčešće nosili kršćani i gnostici, no s obzirom na njegov natpis i činjenicu da je pronađen u blizini drevne sinagoge, s priličnom sigurnošću možemo zaključiti da je nekoć visio oko vrata Židova”, objašnjava Klein, dodajući kako je riječ o tzv. zaštitnom amuletu. Od čega je štitio vlasnika? Od demona i – urokljiva oka!
Na jednoj njegovoj strani prikazan je konjanik s nekom vrstom aureole iznad glave i kopljem u ruci: oružjem prijeti ženskoj figuri, koja leži na tlu. Na drugoj je strani izrezbareno oko, probijeno strijelom te okruženo lavovima, zmijama, škorpionima i pticama zastrašujućeg izgleda. “Prema drevnom praznovjerju, raširenom u regiji, urokljivim okom nazivamo vradžbinu zlih čarobnjaka, koja putem jednog pogleda ljudima donosi bolesti, siromaštvo i nesreću. Strijela i opasne životinje uništavaju razornu moć ovog oka, dok ženska figura kojoj konjanik prijeti predstavlja jednog od demona iz grčke mitologije”, ispričao je Klein, dodajući kako amulet datira iz talmudskog perioda židovske povijesti, kad su tradicionalna teologija i zakoni formalizirani u zbirci pisanih djela poznatoj kao Talmud. Sinagoga u čijoj je blizini pronađen često se spominje u povijesnim izvorima iz ovog razdoblja. Osim po činjenici da su u njoj naučavali brojni židovski mudraci, zanimljiva je po tome što se u njoj nekoć proizvodilo kvalitetno platno.
Piše: Lucija Kapural
